Usprkos odlukama Ustavnog suda BiH i Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je donio visoki predstavnik, osim vlasti Republike Srpske u županijama gdje je HDZ vlast, imovina BiH također je meta prisvajanja.
Zapadnohercegovačka županija podnijela je 26. kolovoza 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv rješenja Županijskog suda u Širokom Brijegu.
Apelacija se tiče odluke Skupštine ŽZH-a od 2018. godine kojom se namjeravalo utvrditi pravo vlasništva nad nekretninama u korist te županije, a koje su upisane u zemljišnim knjigama općinskih sudova Ljubuški i Široki Brijeg kao državno ili društveno vlasništvo ili općenarodna imovina ili na ime bilo kojeg nositelja kako stoji u pojedinim izvadcima, BiH zemaljski erar, državni erar u Kraljevini Jugoslaviji ili Nezavisne države Hrvatske, kao i onih nekretnina koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, a upisane su na nositelje u katastru zemljišta Općine Posušje, Općine Grude, Općine Ljubuški i Grada Širokog Brijega.
Općinski sud je utvrdio da se radi o državnom vlasništvu, a nakon žalbe Pravobraniteljstva ŽZH i Županijski sud je istakao da je očito riječ o nepokretnoj imovini BiH te da je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom.
Županijski sud je naglasio da su svaka odluka, akt ili ugovor kojim se raspolaže imovinom time ništavni te je također naveo da Komisija za državnu imovinu može na prijedlog zainteresirane strane odlučiti da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane što u ovom predmetu očito nije slučaj.
Sudac Ustavnog suda BiH u tadašnjem kapacitetu predsjednika Ustavnog suda Zlatko Knežević potpisao je takvu odluku iz 2021. godine.
Knežević je podsjetimo, nedavno imao izdvojeno mišljenje prilikom odlučivanja o donošenju privremene mjere suspenzije spornog Zakona o imovini RS-a čiju je prethodnu verziju Ustavni sud već proglasio neustavnim.
Posavska županija je također Zakonom o imovini županija, odnosno njegovim članom 7. namjeravao kao svoje vlasništvo upisati prirodna bogatstva, poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište, poslovne objekte i postrojenja.
Nacrt ovog zakona predložen je 2022. godine, a u njemu je istaknuto da Vlada Posavske županije donosi godišnje planove upravljanja i raspolaganja imovinom.
U zakonu su navedeni i izuzeci od raspolaganja imovinom, ali je istaknuto da je dopušteno njima raspolagati u slučaju da se utvrdi javni interes što podsjeća na tekst osporenog zakona Republike Srpske.
Budući da u obje županije i u Zapadnohercegovačku i u Posavsku vlast vrši HDZ, za zaključiti je kako i ta stranka jednako aktivno kao što to radi i SNSD putem županijskih organa pokušava prisvojiti državnu imovinu.
Inače, prisvajanje i eventualna prodaja jedinica državne imovine direktna je ekonomska korist za sve one koji bi suprotno odlukama Ustavnog suda takvo nešto uradili, a uglavnom se radi o nerazvijenim područjima BiH kao što su to RS ili dvije navedene županije.
Posebno je potrebno istaknuti kako nitko iz HDZ-a nije osudio RS-ov pokušaj prisvajanja državne imovine donošenjem neustavnih zakona, vjerojatno iz razloga što i ta stranka želi skrojiti BiH po vlastitoj mjeri.
