Istraživanja korupcije pri zapošljavanju u BiH pokazuju da se 88 posto građana susrelo s nepravilnostima pri zapošljavanju, a 63 posto njih je čak i znalo kome je radno mjesto namijenjeno. Tko će raditi u javnim institucijama i poduzećima odlučuje politika. Poznato je da stranke imaju spiskove, pa čak i pojedini ogranci služe kao službe za zapošljavanje.
Centar za građansku suradnju Livno vršio je monitoring zapošljavanja u ZHŽ, a danas su prezentirali rezultate tog istraživanja, piše portal Hercegovina.info.
“Ono čime smo se željeli malo više pozabaviti i pokušati kroz ove projekte je animirati, pogotovo mlade ljude, koji apliciraju na natječaje za javni sektor. Čak 61 posto njih nije poduzelo ništa, samo 24 posto njih je uputilo žalbu instituciji, a 5 posto je podnijelo tužbu nadležnom sudu. Za one koji su poduzeli nešto i uputili žalbu ili su tužbu predali nadležnom sudu, podaci su da je 43 posto slučajeva riješeno na štetu žalitelja, 42 posto nije dobilo nikakav odgovor, a samo 2 posto se izborilo na sudu i uspjeli su riješiti slučaj u svoju korist”, rekla je koordinatorica za projekte i medije CGS Livno Ivona Mišković.
Podrška i uključivanje građana u borbi protiv korupcije u javnom sektoru
“Tu moramo pohvaliti institucije koje su gotovo sve odgovorile na upite. Samo njih dvije, Grad Široki Brijeg i JP Vodovod Posušje nisu dostavile nikakav odgovor, odugovlačili su. Isto tako želim naglasiti da je od 24 institucije njih čak 50 posto odgovorilo u zakonskom roku prema zakonu o slobodi pristupa informacijama. Ostalih 12 nije, ali smo prihvatili njihove odgovore jer nam je bilo važno da imamo sveobuhvatnu sliku za ZHŽ. Ovo se naslanja i na netransparentnost ove dvije institucije i transparentnost ostalih koje su pružile odgovore.”
“S obzirom na to da smo radili isti projekt u HBŽ moramo istaknuti da je ovdje bila puno bolja, pozitivnija i brža reakcija. Prije smo uspjeli uraditi analizu i istraživanje nego u HBŽ. Oni nemaju baš praksu da u zakonskom roku odgovaraju na zakon o slobodi pristupa informacijama. U naknadnim odgovorima smo s njima komunicirali da se toga moraju pridržavati inače ih možemo tužiti”, kazala je.
“U institucijama koje su ispitane zaposlene su 203 osobe. Radi se o velikom broju osoba na godišnjoj razini o kojima javnost nema nikakvog uvida u stručnost, niti kriterije na osnovu kojih su ove osobe zaposlene, a plaćaju se iz proračuna, odnosno novcima građana. Institucije, ali i razina vlasti o kojoj govorimo u ovom slučaju, trebaju transparentnije objavljivati informacije o natječajima. Ne samo na oglasnim pločama jer smo u 21. stoljeću. Moraju biti dostupne na sve moguće načine, a ne da pojedinac ide u određenu instituciju i tražiti podatke. Čak 61 posto ispitanih nije provodilo natječaje na određeno, a 17 posto ispitanih nije provodilo natječaje na neodređeno. Intervjue je provelo 71 posto institucija, 199 aplikanata je odbijeno radi nepotpune dokumentacije, a 54 posto natječaja je okončano diskrecijskom odlukom. To diskrecijsko pravo je prostor za manipulaciju natječajima. To se treba umanjiti i primiti u radni odnos osoba koja je najkompetentnija i najsposobnija, a ne ona koju donositelj odluka želi zaposliti”.
Analiza pravnog okvira u procesu zapošljavanja u ZHŽ
Kada je riječ o pravnim okvirima, o njima je pak govorila izvršna direktorica CGS Livno Zulka Baljak iz CGS Livno. Ona je istaknula kako je ZHŽ jedna od dvije županije u FBiH u kojima Agencija za državnu službu FBiH nema apsolutno nikakvu nadležnost u postupku zapošljavanja državnih službenika. Poslovi iz ove nadležnosti, zakonom u ZHŽ povjereni su Agenciji za državnu službu Županije, odnosno do njenog osnivanja, Povjerenstvu za državnu službu Županije kao privremenom radnom tijelu Vlade.
Ona je istaknula kako je također nedostatak taj što Vlada ŽZH nije usvojila odredbu koja propisuje postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru (članak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u FBiH iz 2018. godine)
“ZHŽ ukupno ima 12 zakonskih i podzakonskih akata kojima je regulirano zapošljavanje u javnom sektoru unutar županije. ZHŽ nije usvojila jedan propis koji je po Federalnom zakonu o radu. Izmjene i dopune iz 2018. godine nije još uvijek usvojila. Preporučuje se da se ta odredba usvoji, koja bi regulirala da se na razini cijele županije da se kompletan javni sektor. Druga je preporuka da se omogući uvođenje supervizora u postupak zapošljavanja u javnom sektoru. Supervizora s liste bira i postavlja Ured za borbu protiv korupcije. To je još jedan nedostatak u ZHŽ. Ovaj ured je jako bitan jer bi on nadzirao provedbu uredbe koje nedostaje. Ovo je izvanredna preporuka. Ured za borbu protiv korupcije bi trebalo biti neovisno tijelo od političkog utjecaja. Tu ćemo možda imati problema”, rekla je Baljak.
Na prezentaciji rezultata istraživanja, nazočio je i novi ministar pravosuđa i uprave Vjekoslav Lasić. On je istaknuo kako se pripremaju novi zakoni o zapošljavanju u javnom sektoru u ovoj županiji.
“U programu rada Ministarstva pravosuđa i uprave u programu rada do kraja ove godine je donošenje kompletno novog Zakona o državnoj službi, kao i Zakona o uredbama na razini županije. Izmjenom Zakona o državnoj službi mijenjat će se svi podzakonski akti. Ovo danas je po meni dobar sastanak i sigurno je da ćemo preporuke Centra za građansku suradnju, one koje su dobre, uspjeti uvesti u novi zakon”, rekao je Lasić.
Na pitanje kako smanjiti stranački utjecaj i korupciju pri zapošljavanju u javni sektor on jerekao:
“Ja kao novi ministar, novi predsjednik Vlade Predrag Čović i cijela nova garnitura u Vladi ŽZH, želimo praviti transparentan sustav jednak za sve.Naše ministarstvo je nositelj digitalizacije Županije. Znate što to znači? Sve je online, sve je vidljivo, sve je jasno. Pretpostavljam da će i proces digitalizacije smanjiti utjecaj mogućih koruptivnih radnji”, naglasio je Lasić.
