Prošle godine je više od 200 tisuća ljudi poginulo u raznim ratnim sukobima diljem svijeta. To je najveći broj poginulih godišnje u više od tri desetljeća, točnije od 1988. S obzirom na nastavak rata u Ukrajini, najveći broj ratova u Africi od kraja prošlog stoljeća te početak rata između Hamasa i Izraela, ova godina neće biti puno bolja.
Šokantni podaci pokazuju da je razdoblje dugog relativnog mira u svijetu završilo. Zapravo već više od jednog desetljeća živimo u razdoblju porasta broja sukoba u svijetu i rasta broja poginulih u tim sukobima.
Podaci se razlikuju između organizacija koje se bave prikupljanjem podataka o umrlima u ratnim sukobima diljem svijeta zbog različitih metoda prikupljanja podataka i općenito teškog prebrojavanja u područjima sukoba, ali svi pokazuju da je svijet zadnjih deset godina postao nesigurniji nego što je bio od 1990. do 2011.
Završilo je razdoblje relativnog svjetskog mira
Dva svjetska rata u prošlom stoljeću su bila među najkrvavijim razdobljima u ljudskoj povijesti, kratkoročno gledajući. Ali razdoblje hladnog rata nije bilo toliko “hladno” kao što mu ime sugerira jer su tijekom njegova trajanja izbijali tzv. proxy ratovi diljem svijeta.
Radi se o sukobima preko kojih su se dvije svjetske sile, SAD i SSSR, sukobljavale indirektno. Direktan rat bi značio obostrano uništenje zbog toga što su obje sile imale golem arsenal atomskog naoružanja, pa se globalno nadmetanje odvijalo preko manjih država.
Tri su izražena vrhunca broja godišnjih smrti od ratnih sukob od kraja Drugog svjetskog rata: Korejski rat (ranih 1950-ih), Vijetnamski rat (oko 1970.), Iransko-irački i Afganistanski rat (1980.). Osim Iransko-iračkog rata, svi su ti sukobi bili proxy ratovi između SAD-a i SSSR-a/Kine.
Cijena u ljudskim životima je bila golema. 50-ih je u ratnim sukobima diljem svijeta izgubljeno 15.5 milijuna života, 60-ih 15 milijuna, 70-ih 20.8 milijuna, 80-ih 21.7 milijuna. Tada se raspada SSSR, iznenađujuće mirno (iako su kao rezultat raspada nastali novi manji ratovi), a SAD ostaje jedina velika sila i neformalni “svjetski policajac”.
Ratovi nisu sasvim prestali, ali se njihov intenzitet drastično smanjio. U usporedbi s prethodnim desetljećima, devedesete su s manje od pola milijuna poginulih u ratnim sukobima bile razdoblje svjetskog mira.
Razdoblje od 1990. do 2011. je bilo najmirnije u povijesti
Iako se ne može zanemariti činjenica da je druga polovica 20. stoljeća bila puna ratova, ipak je to stoljeće bilo daleko najmirnije u ljudskoj povijesti. Uzme li se u obzir da je u to vrijeme na Zemlji bilo daleko više ljudi nego prije, pa je zbog same te činjenice ukupan broj smrti veći, šansa da osoba pogine u vojnom sukobu je bila daleko manja nego ikada prije.
Dominantna svjetska sila u tom razdoblju je bio SAD, zbog čega se period od kraja Drugog svjetskog rata još naziva Pax Americana, po uzoru na Pax Romanu i Pax Britannicu. Zadnje desetljeće 20. stoljeća i prvo desetljeće 21. stoljeća su bili vrhunac Pax Americane, s prosječnom smrtnosti od ratnih sukoba između 0.3 i 1.3 osobe na 100 tisuća ljudi.
Za usporedbu, smrtnost na 100 tisuća ljudi je 80-ih bila između 1.04 i 5.84, 70-ih između 1.74 i 10.05, 60-ih između 2.72 i 7.5, 50-ih između 1.23 i 23.5. A čak i tih desetljeća je bila manja nego u prijašnjim povijesnim razdobljima.
Ljudi prirodno bolje pamte ratove koji su se dogodili u novijoj povijesti, a zaboravljaju koliko su razorni bili ratovi iz prošlosti i koliko su češći bili. Podatke treba staviti i u kontekst ukupnog stanovništva u određenom povijesnom periodu da bi se dobila stvarna slika o razmjeru ratova u određenom razdoblju.
Naglo narastao broj poginulih u ratnim sukobima
Po svemu sudeći, razdoblje Pax Americane je gotovo, i to duže od desetljeća. 2011. je bila zadnja godina u razdoblju najdužeg relativnog svjetskog mira u povijesti, a od tada broj ratova i broj umrlih u ratnim sukobima raste.
Za taj rast je primarno odgovorna regija Bliskog istoka, tj. građanski rat u Siriji. Broj ratova u Africi se spuštao sve do 2010., nakon toga se postupno penje na 30 u 2020., a trenutno se odvija 35 različitih sukoba na kontinentu, najviše u povijesti. 2022. je u njima poginulo 125 tisuća ljudi.
Ruska invazija na Ukrajinu je pridonijela skoku broja poginulih u ratnim sukobima. Prema vijestima koje dolaze iz Izraela, s obzirom na val nasilnih preuzimanja vlasti u državama Afrike (Niger, Sudan) i rast tenzija u mnogim dijelovima svijeta, izgledno je da će se trend rasta umrlih u ratnim sukobima nastaviti.
Od 1990. do 1999. je godišnje diljem svijeta u ratnim sukobima u kojima je sudjelovala barem jedna država preminulo između 28.529 (1996.) i 80.780 ljudi. Između 2000. i 2009. taj broj dodatno pada, a kreće se između 12.330 (2005.) i 34.787 (2009.).
Do 2014. se broj umrlih penje na više od 100 tisuća, stabilizira se između 52 i 55 tisuća od 2018. do 2020., zatim raste. 2022. je u svijetu zabilježeno više od 200 tisuća mrtvih u ratnim sukobima koji su uključivali državu barem na jednoj strani, najviše od 1988.
Svijet je pun žarišta na kojima bi mogao početi novi rat
Puno je područja na svijetu u kojima bi se naglo mogli pojaviti novi sukobi kao u Izraelu. Veći rat oko Nagorno-Karabaha je izbjegnut brzom kapitulacijom Armenaca, ali cijeli Kavkaz je nestabilno područje u kojem rat može izbiti bilo kada.
Samo unutar Gruzije postoje dvije odmetnute pokrajine (Abhazija i Južna Osetija) koje bi gruzijska vojska napala da Rusija ne garantira za njihovu “nezavisnost”. Područje Kavkaza koje se nalazi u Rusiji je puno muslimanskih naroda koji teže odcjepljenju.
Građanski rat u Jemenu, preko kojeg ratuju Saudijska Arabija i Iran, traje od 2014. Trenutno se pregovara o uspostavi mira, ali se u bilo kojem trenutku sukob može vratiti. U Africi je broj sukoba najveći u povijesti, trenutno čak 35, i ne očekuje se smirivanje situacije na kontinentu.
Haiti praktički ne postoji kao država, nego dijelove zemlje kontroliraju razne bande. Politička situacija u Pakistanu je toliko kaotična da se raspravlja o mogućnosti izbijanja građanskog rata. Libija ne funkcionira kao jedna država, a brojne frakcije i plemena kontroliraju dio teritorija i funkcioniraju de facto samostalno.
Napetosti u Južnom kineskom moru i oko Tajvana u bilo kojem trenutku mogu prerasti u rat. Možemo posvjedočiti da ni Europa nije imuna na rat, ne samo zbog ruske invazije na Ukrajinu nego i zbog konstantnih napetosti na Kosovu.
Države sve više ulažu u vojsku, nastanak multipolarnog svijeta najavljuje razdoblje nestabilnosti
Većina država na svijetu povećava izdvajanja za obranu, a kompanije koje proizvode naoružanje investiraju u širenje proizvodnje. “Ukupni globalni izdaci za vojsku su porasli za 3.7 posto u realnom iznosu (korigirano za rast cijena) u 2022., dosegnuvši novu najvišu razinu od 2240 milijardi dolara. Vojni izdaci u Europi zabilježili su najveći međugodišnji porast u najmanje 30 godina”, objavio je još krajem travnja Štokholmski međunarodni istraživački institut za mir.
Njemačka i Japan, koji su se do nedavno ustručavali povećavati izdvajanja za obranu, najavili su velike obnove svojih vojski. Poljska planira na obranu trošiti više od 4 posto BDP-a, daleko više od 2 posto, koliko traži NATO.
Dugi mir je završio, Pax Americana je na zalasku, a unipolarni svijet pod dominacijom kolektivnog Zapada će postepeno zamijeniti multipolarni svijet. Bez obzira na to smatrate li to dobrom ili lošom stvari, činjenica je da su ovakva razdoblja u povijesti obilježena većom razinom ratova i nasilja.
Naravno, postoji šansa da se radi o kratkotrajnom rastu ratnih sukoba i geopolitičke nestabilnosti. Trend je jasan, ostaje samo vidjeti hoće li biti prekinut.
Branimir Perković / Index.hr
