Komisija za odlučivanje o sukobu interesa RS-a obustavila je postupak protiv Milana Tegeltije, savjetnika predsjednika Republike Srpske i prvog čovjeka uprave FK Borac, jer je Narodna skupština RS izmijenila zakon kojim je praktično ozakonila situaciju sukoba interesa u kojoj se do tada nalazio.
Ono što je potpuno apsurdno jeste da Komisija ne primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je Transparency International u BiH podnio prijave protiv Tegeltije i pet drugih čelnika nogometnih klubova iz Premier lige BiH.
Izvlačenje novca
Po tada važećim odredbama Zakona bilo je zabranjeno svakom dužnosniku da bude na čelu udruženja koje se financira iz budžeta sa više od 100.000 KM, a Tegeltija istovremeno obavlja funkciju savjetnika i predsjednika kluba, koji je dobio preko dva milijuna maraka iz proračuna RS. Pravdajući se medijima, Tegeltija je iznio tumačenje da “nije u sukobu interesa” jer za rad u klubu ne prima plaću, a ubrzo nakon toga NSRS je izmijenila samo jedan član tog zakona i od zabrane izuzela dužnosnike koji za rad u udruženju ne primaju naknadu.
Ovaj zakon je usvojen krajem rujna ove godine, a nakon svega Komisija donosi zaključak kojim se obustavlja postupak protiv Tegeltije, te kao razlog navodi upravo izmjene zakona koje su tek u listopadu stupile na snagu.
-S obzirom na navedenu zakonsku odredbu prestali su razlozi za vođenje ovog postupka te se isti obustavlja, stoji u odluci Komisije.
Osim toga što ova Komisija ne primjenjuje pozitivne pravne propise koji su važili u trenutku pokretanja postupka, ostaje upitno u kojoj proceduri je utvrđeno da prvi čovjek FK Borac za rad u klubu ne prima nikakvu naknadu, pa će TI BiH zbog svega uputiti žalbu.
Zakoni po mjeri pojedinaca
Posebno je sporno što se zakoni u Republici Srpskoj donose po mjeri pojedinaca, a TI BiH je već upozoravao da će se ovim zakonom legalizirati situacija u kojoj se nalazi Tegeltija, ali i brojni drugi dužnosnici koji istovremeno vode nevladine organizacije koje se financiraju iz proračuna.
Cilj ovog zakona bio je da spriječi dužnosnike da novac iz proračuna dijele vlastitim udruženjima i privatnim poduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plaće.
Ovakva odredba će omogućiti nesmetano izvlačenje javnog novca preko nevladinih organizacija povezanih s vlastima, dok se istovremeno sva udruženja građana koja nisu pod kontrolom vlasti i imaju nezavisno financiranje pokušavaju proglasiti “stranim agentima”
