U periodu od 2019-2022. godine ukupan broj žena žrtava nasilja u obitelji za Federaciju BiH iznosio je 8038, a muškaraca 2256, što znači da od ukupnog broja žrtava nasilja u obitelji, žene čine 78 posto. Najozbiljnija posljedica nasilja u obitelji su slučajevi femicida koji predstavlja ubojstvo žene od strane muškarca motiviranim mržnjom i osjećajem nadmoći. Iako su slučajevi femicida prisutni u FBiH, djela se ne kvalificiraju kao femicid, već se procesuiraju prema odredbama zakona kojima su regulirane različite vrste ubojstava.
Iz Gender centra napominju da je prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu 2017-2021. godine, u FBiH ubijeno 30 žena. Prema dostupnim podacima za područje FBiH, u periodu od rujna 2019. do studenog 2022. godine ubijeno je najmanje 14 žena od strane sadašnjih ili bivših partnera ili bliskog srodnika.
Nadalje, u četverogodišnjem periodu samo jednom nasilniku nadležni sudovi su izrekli mjeru privremenog lišavanja slobode i zadržavanja, iako su, primjera radi, samo u 2022. godini za 278 osoba izrečene mjere zabrane približavanja žrtvi. Također, jako mali broj počinitelja nasilja bude procesuiran, zbog toga što žrtve često odustanu od krivičnog gonjenja počinitelja.
Istanbulska konvencija zahtijeva da nadležni organi provode procjenu rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja i podrške, uzimajući u obzir u svim fazama postupka i činjenicu da sudionici nasilja posjeduju vatreno oružje odnosno imaju pristup vatrenom oružju, kao i procjenu rizika za djecu, napominju iz Gender centra FBiH.
Tim informacijama i brojnim i sve većim slučajevima ove problematike govorili su tužitelj Županijskog tužiteljstva ŽZH Josip Aničić i inspektor FUP-a Saša Petrović u emisiji Hayata o femicidu u BiH.
Tužitelj Aničić je između ostalog kazao kako očito trenutno ne postoji efikasno sistemsko rješenje koje bi zaštitilo žrtve kaznenih djela nasilja u obitelji. Ono što smatra je da bi se trebalo na nekim zakonskim rješenjima raditi brže, kako bi mogli doći do određenih rezultata.
Kako je kazao, bitno je izmijeniti Zakon o kaznenom postupku čl. 97 koji propisuje pravo žrtve da odbije svjedočenje. Kada je zakonodavac propisao da te osobe imaju pravo, tada se upravo mislilo da te osobe ne svjedoče kako bi zaštitile obitelj. Na primjer, ukoliko muškarac počini kazneno djelo razbojništva, da žena ne svjedoči kako bi zaštitila obiteljsku zajednicu. Iz tog razloga je to propisano, međutim to se koristi u slučajevima kada je žena žrtva nasilja u obitelji. Najčešće svjedoci sve ispričaju pred policijom, a odbiju svjedočenje prilikom suđenja kada to moraju ispričati pred optuženikom, naglasio je Aničić i dodao. Kada žrtva odbije svjedočenje, svi oni dokazi koji se temelje na iskazima žrtve ne mogu se koristiti, i u tim slučajevima se događa da se donosi oslobađajuća presuda i nažalost to samo veća krila daje počinitelju jer je on svjestan da žrtva neće nikada svjedočiti pred njime, rekao je između ostalo tužitelj Josip Aničić.
Kompletnu emisiju možete pogledati u nastavku:
OTPOR.Media
