Bio je 23. lipanj 2023. godine kada je američki ambasador u Bosni i Hercegovini žestoko iskritizirao Dragana Čovića zbog blokade projekta Južna gasna interkonekcija. U međuvremenu se ništa nije promijenilo, da bi američki državni tajnik Antony Blinken prije tri dana poslao, vjerojatno posljednju opomenu pred sankcije.
Južna interkonekcija je plinski projekat koji bi trebao osigurati opskrbu plinom FBiH preko Jadrana, čime bi se napravila divezifikacija i smanjio utjecaj Rusije na ovaj prostor. Projekat u potpunosti podržava Amerika. No, u samoj FBiH je veliki prijepor kako to izvesti.
Lider HDZ-a Dragan Čović sigurnim koracima juri ka američkim sankcijama, odnosno crnoj listi i to zbog korupcije i evidentne blokade prioritetnog projekta za BiH. To je u pismu koje je Blinken poslao šefu bh. diplomacije Elmedinu Konakoviću te ministru vanjskih poslova Hrvatske Gordanu Grliću Radmanu, jasno podtcrtano.
“S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, piše Blinken.
Dakle, sve je jasno. Čović je detektiran kao čovjek koji nesumnjivo blokira Južnu interkonekciju jer ne pristaje da taj projekat vodi federalna kompanija BH Gas, već inzistira na uspostavljanje drugog operatera za distribuciju plina, a koji će biti pod etničkom kontrolom Hrvata.
“Umjesto da se krene dalje sa BH-Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna da preuzme ovaj projekat kao izvođač, HDZ sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i sa tehničkog i sa ekonomskog stanovišta”, poručio je je sredinom prošle godine američki ambasador Michael Murphy.
I da stvar po Čovića bude gora spomenuti zakon o Južnoj interkonekciji je usvojen još 2021. godine u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. No formiranjem nove vlasti svi zakoni se povlače iz procedure pa spomenuti zakon nikada nije došao na Dom naroda FBiH. A nije došao jer Čović želi amandmanima mijenjati neke stavke, poput one da se BH Gas ukine iz zakona, a da se uvede novi operater.
No, vratimo se Blinkenovom pismu. U njemu se može iščitati i kritika cijeloj vladi, jer Čovićeva samovolja ugrožava i europski put BiH. Postavlja se pitanje zašto je Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem pristala na povlačenje ovih zakona iz procedure? Zašto je Trojka uopće pristala na takve Čovićeve ucjene pa se u cijelu priču uključuje čak i Blinken.
I dok Čović u fokus stavlja samo svoje želje iz priče o Izbornom zakonu, ovo je još jedan primjer gdje jasno ignorira važne projekte, blokira ih te ga i Amerikanci sumnjiče za korupciju. Nakon Murphyjevog upozorenja sredinom prošle godine, Blinkenovo pismo je vjerojatno zadnji korak prije uvođenja sankcija Draganu Čoviću, ukoliko se u najkraćem roku ne usvoji Zakon o južnoj interkonekciji u Domu naroda Parlamenta FBiH i to sa BH Gasom kao jedinom firmom koja je uključena u taj projekat.
