Uz angažman u desecima strukovnih udruga, povjerenstava i odbora, prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dugogodišnji šef splitske i hrvatske onkologije, stigne se baviti i turizmom, i to elitnim.
Na građevinskoj parceli površine dva hektara na Braču ovaj državni službenik je s poslovnim partnerom iz Amerike izgradio kompleks s dvije vile i pratećim objektima koji se u cijelosti iznajmljuje za tridesetak tisuća eura tjedno, koliko otprilike iznosi godišnja liječnička plaća u Hrvatskoj, piše SlobodnaDalmacija.hr.
Porijeklo novca za investiciju bez upisane hipoteke i kredita jasnije je kad se u sudskom registru pogleda ime njegova partnera u tom projektu, Roberta Stuarta Swansona, moćnog farmaceutskog igrača i suosnivača tvrtke “Swixx BioPharma”, koji vlada istočnoeuropskim i ruskim tržištem, među ostalima, i skupih hemato-onkoloških lijekova.
’BIBLIJSKI KRAJOLIK’
Prof. Vrdoljak je od prošlog ljeta s poslovnim partnerom Robertom Stuartom Swansonom zaokupljen i turizmom otkako su u Škripu otvorena vrata dviju luksuznih vila prvotno nazvanih “Edo” i “Stuart”, koje se od prošlog ljeta iznajmljuju pod imenom Tranquility (engl. Mir) villas “Lu” i “Jo” (navodno prema skraćenim imenima kćeri njihovih suvlasnika). Tako ćemo ih i mi imenovati u daljnjem tekstu.
Riječ je o luksuznim nekretninama izgrađenima na dva hektara površine u vlasništvu 1/1 (bez kredita i tereta) tvrtke “Vita Longa” d.o.o. (lat. dug život), čiji su osnivači Robert Stuart Swanson iz SAD-a i Eduard Vrdoljak, na čijoj je splitskoj adresi spomenuta tvrtka i registrirana 2005. godine. Pod stavkom njezine osnovne djelatnosti zapisano je “hoteli i sličan smještaj”, dok opis bračkog, zidovima opasanog Vrdoljakova i Swansonova posjeda, na službenoj web-stranici, otkriva kako je riječ o dvije suvremene vile s bazenima i pratećim objektima za osoblje, uokvirene prekrasno uređenim vrtovima.
“Naš koncept pune usluge donosi novu razinu privatnosti i opuštanja na hrvatsku obalu. Dostupne za iznajmljivanje zasebno ili zajedno, naše vile nalaze se u privatnom kompleksu od dva hektara, koji je pretvoren u najveći botanički vrt na Braču.
Iz domova se pruža panoramski pogled na biblijski krajolik. Grad Split i planine oko njega vidljivi su preko Splitsko-bračkog kanala – stvarajući svjetlucavi horizont noću”, biranim se riječima opisuje luksuzni kompleks u Škripu s potpisom milanskog arhitekta Federica Pacea, koji je u uvodnom opisu svoga arhitektonskog projekta na Braču na vlastitoj web- stranici istaknuo kako su taj posao “okarakterizirale duge birokratske procedure”.
Početna cijena noćenja u vili “Jo” (punog imena Johanna) je 2600 eura, dok je u vili “Lu” (punog imena Lucija) nešto niža – 2321 euro, oglašeno je na internetskoj stranici luxurycroatianvillas.com. Tjedni najam luksuznog kompleksa, nestvarno zvuči običnim smrtnicima, košta tridesetak tisuća eura.
Gosti vile “Jo” mogu uživati u suvremenom, ali klasičnom objektu veličine 900 m2 (od kojih je 180 vanjska terasa) s prekrasnim dvorištem. Objedinjava tri apartmana veličine 65+ m2 s vlastitim kupaonicama uz tri spavaće sobe, također s kupaonicama.
Njezin vrhunski interijer uređen je izabranim dizajnerskim predmetima (de Padova, Denise Milano, Flos, Kartell, Vitra, Davide Groppi uz primjerke moderne umjetnosti), a vila, uz prostranu blagovaonicu i kuhinju, između ostalog, posjeduje i vanjski prostor za kuhanje s roštiljem i natkrivenom blagovaonicom, knjižnicu, bazen i jacuzzi, lift, teretanu, saunu, privatni vinski podrum s probranim kapljicama iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Francuske, te žestokim pićima i cigarama, organski povrtnjak i voćnjak s agrumima…
SKLAD S PRIRODOM
Nešto manja vila “Lu” (700 m2 od kojih je 120 vanjska terasa) s deset soba opisuje se kao vrhunsko utočište, koje “evocira dramu sa svojim otvorenim prostorima za prijem i staklenim stijenkama s pogledom na more, koje se s druge strane otvaraju prema prekrasnom, osamljenom dvorištu s bazenom”.
Vila “Lu” izgledom se referira na organičku arhitekturu Franka Lloyda Wrighta, istaknutog američkog arhitekta, dizajnera interijera i spisatelja s početka 20. stoljeća. Riječ je o filozofiji moderne arhitekture koja promovira sklad između ljudskog obitavališta i prirode.
Poput vile “Jo” i “Lu” je, navodi se u opisu, opremljena dizajnerskim namještajem i živopisnim djelima moderne umjetnosti međunarodno priznatih hrvatskih umjetnika. Sadrži tri apartmana 50+ m2 s vlastitim kupaonicama i još dvije spavaće sobe s istima, potpuno opremljenu kuhinju s velikom blagovaonicom, kao i njezinu ljetnu verziju s roštiljem i natkrivenim prostorom za objedovanje…
Među ostalim, tu su i “dobro opremljena knjižnica sa stolom za kartanje i igrama, bazen 16,5 x 6 metara i jacuzzi s velikom, sjenovitom verandom, lift, teretana, sauna, privatni vinski podrum”…
Obje vile uključuju i osoblje koje će se potruditi gostima učiniti boravak nezaboravnim. Njih četvero, navodi se, poput osoba zaduženih za čišćenje vila i vrtlarenje, živi na imanju u smještaju predviđenom za radnike. Za ostale potrebe poput pripremanja hrane moguće je angažirati kuhara ili, primjerice, vozača za transfere.
Prema riječima iskusnog splitskog agenta, stručnjaka za tržište nekretnina i na Splitu obližnjim otocima, svaka od vila, uz grubu procjenu (samo uzimajući u obzir vrijednost zemljišta i građevinske radove na objektima), vrijedi barem po dva milijuna eura. Bez ostatka okolnog zemljišta od 20.000 kvadrata.
“Ovo je nešto iznimno… Izvanserijsko. Teško je precizno procijeniti na temelju fotografija, možda bi obje mogle vrijediti i do pet, a još k tome ne znamo detaljnije koja je vrijednost unutra s obzirom na to da je riječ o luksuznom opremanju i dizajnerskim predmetima. Možda je svota i znatno viša”, rekao nam je, uz ogradu, želeći ostati anoniman.
AMERIČKI STUDENT
Prof. Vrdoljak je u znanstvenoj zajednici poznat po velikom broju studija koje već godinama provodi jer se od farmaceutskih kompanija dobiju eksperimentalni lijekovi za primjenu na pacijentima. Rodom Livnjak, utjecajan je i u susjednoj BiH, gdje u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar od 2007. drži funkciju savjetnika na Klinici za onkologiju.
Gostujući je profesor na Medicinskom fakultetu u Mostaru (BiH), kao i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Skoplju (Republika Sjeverna Makedonija). Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu 1989. godine, nakon čega je nastavio obuku na Sveučilištu u Teksasu, MD Anderson Cancer Center, Houston, SAD. Godine 1995. doktorirao je onkologiju i završio specijalizaciju iz onkologije i radioterapije.
Na čelu Hrvatskog onkološkog društva je već 15 godina i u svome bogatom životopisu ne skriva da je član europskih savjetničkih odbora niza farmaceutskih kompanija, te član više europskih onkoloških asocijacija i društava za istraživanja raka. Angažiran je i u strukovno profiliranim organizacijama u Americi i Aziji.
Njegov poslovni partner Robert Stuart Swanson je suosnivač, voditelj korporativnog razvoja i član uprave tvrtke “Swixx BioPharma” – registrirane u Švicarskoj u prosincu 2014. godine – najvećeg agenta za pružanje etičkih farmaceutskih usluga s područja biofarmaceutike, OTC-a i medicinskih proizvoda. Osnovana je kako bi u potpunosti zamijenila podružnice ili poslovne jedinice multinacionalnih farmaceutskih tvrtki u pojedinim državama/regijama CEE regije (Central and Eastern Europe).
Suosnivač “Swixxa” je s prof. Vrdoljakom i suvlasnik hrvatske tvrtke “Vita Longa” d.o.o. na koju je upisan luksuzni brački kompleks s vilama “Lu” i “Jo”. Završio je politiku, međunarodne odnose i ruski jezik na sveučilištu Columbia u Americi. U njegovoj biografiji stoji kako je, među ostalim, uz to što je bio američki diplomat prethodno bio i osnivač tvrtke “Pharma Swiss”, jedne od vodećih farmaceutskih tvrtki u Srbiji, a neko vrijeme i “Pfizerov” menadžer u Rusiji. Navodi se i kako ga karakterizira “ogroman skup vještina koje uključuju poznavanje farmaceutske industrije, analizu tržišta, strategiju, startupove…”
PRIJATELJI OD 1999.
Prof. Eduard Vrdoljak i Robert Stuart Swanson upoznali su se u 90-im godinama prošlog stoljeća. Dok je u Hrvatskoj buktio rat, prof. dr. sc. Matko Marušić, profesor emeritus i dugogodišnji nastavnik imunologije i fiziologije na Medicinskim fakultetima u Splitu i Zagrebu, poslao je tih godina na usavršavanje u Ameriku skupinu od stotinjak mladih liječnika kako bi ih, po tadašnjoj strategiji vlasti, pripremio za postratno doba u Hrvatskoj.
Među povratnicima (današnjom hrvatskom znanstvenom elitom) je, jer neki se i nisu vratili, bio i prof. Eduard Vrdoljak, koji je svoju karijeru u javnom zdravstvu odlučio graditi iz Splita…
Šefu Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split uputili smo nekoliko pitanja vezanih za prirodu njegova odnosa s moćnim igračem na europskom farmaceutskom tržištu, ujedno i poslovnim mu partnerom u elitnom turističkom businessu na Braču.
Možete li opisati vaš odnos s Robertom Stuartom Swansonom, jednim od osnivača tvrtke “Swixx BioPharma”, osnovane 2014. u Švicarskoj? S gospodinom Swansonom u Hrvatskoj od 2005. imate zajedničku tvrtku “Vita Longa” d.o.o., u čijem se predmetu poslovanja kao primarna djelatnost navodi “hoteli i sličan smještaj”. Držite li primjerenim raditi u javnom zdravstvu RH, a biti u ovakvom poslovnom/partnerskom aranžmanu s osnivačem jedne farmaceutske megakompanije? Jeste li u sukobu interesa?
– Gospodina Stuarta Swansona znam od 1999. godine i smatram ga prijateljem. Poslovni smo suradnici u projektu “Vita Longa” na Braču koji smo pokrenuli 2005. godine. Ne vidim nikakav sukob interesa sudjelovati u projektu “Vita Longa” na Braču i raditi svoj posao u našem zdravstvu.
Kompanije “Vita Longa” i “Swixx Biopharma” u svom poslovanju nisu povezane niti na jedan direktan ili indirektan način. Riječ je o nevezanim djelatnostima koje me nikad nisu sputavale u ostvarivanju mojih kliničkih, znanstvenih ili akademskih obveza na maksimalno moralan, etičan i uspješan način (u zadnjih 20 godina). Niti Stuart Swanson, niti sam projekt “Vita Longa” nisu utjecali ni u najmanjoj mjeri na moju učinkovitost ili pouzdanost u onkološkom poslu.
SVE JE LEGALNO
S Robertom Stuartom Swansonom ste, bez kredita, kupili 20 tisuća kvadrata zemljišta i izgradili resort na Braču vrijedan, prema procjenama vještaka, oko 4-5 milijuna eura (samo nekretnine, bez okolnog zemljišta). Njegova tvrtka “Swixx BioPharma” je od 2014. preuzela farmaceutsko tržište cijele centralne i istočne Europe za hemato-onkološke lijekove. Gospodin Swanson je bivši diplomat, koliko je upućen u onkologiju? Koja je vaša uloga u tom projektu?
– Stuart Swanson je američki građanin i u vrijeme osnivanja tvrtke “Vita Longa” 2005. godine nije mogao posjedovati nekretnine u Hrvatskoj. Upravo iz tog razloga je osnovana kompanija u koju sam ja uložio zemljište čiji sam bio vlasnik, a Stuart Swanson kapital.
Tvrtka “Vita Longa” je legalno osnovana u Hrvatskoj, upisana u sudskom registru i posluje po svim zakonskim propisima RH.
Ja nemam nikakvu ulogu u kompaniji “Swixx Biopharma”. S hrvatskom podružnicom kompanije surađujem na stručnoj osnovi, kao i s drugim farmaceutskim kompanijama, poštujući najviše etičke standarde i stavljajući interese pacijenata na prvo mjesto.
EKSPANZIJA TVRTKE: Stuartovo osvajanje Europe počelo s Balkana
‘Swixx BioPharma‘ započela je s radom u prosincu 2014. i registrirana je u Baaru u Švicarskoj. Tvrtka ima podružnice, u stopostotnom vlasništvu, u Albaniji, Bjelorusiji, BiH, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Grčkoj, Mađarskoj, Kazahstanu, Latviji, Litvi, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Uzbekistanu.
Iste godine kad je osnovana ušla je na tržište Srbije, a već 2015. potpisala partnerstvo s tvrtkama kao što su ‘Alcon‘, BMS, ‘Pfizer‘ i ‘PharmaNutra‘ i počela raditi na baltičkom, kao i na tržištu ex YU zemalja odakle se širila prema istoku.
‘Swixxova‘ ekspanzija nastavljena je u nadolazećim godinama ulaskom na tržište Albanije, potom i države istočne Europe poput Mađarske, Češke, Poljske, Rumunjske… da bi se 2019. proširila na Rusiju, stigavši do danas sve do Uzbekistana, Kazahstana i Bjelorusije.
Tvrtka ima više od 1200 zaposlenih, riječ je o munjevitom brzinom rastućoj kompaniji, koja je u posljednjih devet godina razvila posao u 23 države pokrivajući populaciju od 335 milijuna ljudi, kako piše na službenoj stranici tvrtke. Na istoj se navodi i kako je u 2022. evidentirana prodaja u iznosu od 700 milijuna eura.
U fokusu ‘Swixxa‘ su četiri strateška terapijska područja za koja tvrtka lansira ‘vrlo inovativne, nove terapije u rijetkim bolestima, onkologiji/hematologiji, specijalnoj njezi i cjepivima‘. Na popisu farmaceutski tvrtki koje zastupa su, među ostalim, ‘AstraZeneca‘, ‘Amgen‘, ‘Bristol Myers Squibb‘, ‘Sanofi‘, ‘Merz‘, ‘Lilly‘, ‘Y-mAbs Therapeutics‘…
USPJEH ‘SWIXXA‘ U HRVATSKOJ: Prihod skočio za pet milijuna eura
Poslovni subjekt ‘Swixx Biopharma‘ d.o.o. u Hrvatskoj djeluje u okrilju Američke gospodarske komore i financiran je stopostotnim stranim kapitalom. ‘Swixx Biopharma‘ d.o.o. je 2022. ostvarila ukupni godišnji prihod u iznosu od 12.881.700,98 eura, što predstavlja relativnu promjenu ukupnih prihoda od 5.820.464,53 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je poslovni subjekt ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 7.061.236,45 eura. ‘Swixx Biopharma‘ d.o.o. je u 2022. ostvarila neto rezultat poslovanja u iznosu od 420.377,99 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 3,26 posto. Poslovni subjekt ‘Swixx Biopharma‘ d.o.o. je u 2022. povećavao broj zaposlenih, a imao je 59 zaposlenika.
POETIČKIM NORMAMA: Nikad nisam naređivao ordinaciju specifičnih lijekova
U vašem CV-ju stoji kako ste član savjetničkog tijela tvrtki poput ‘Pfizera‘, ‘Teve‘… Primate li novac za savjetnički angažman u farmaceutskim kompanijama? Ako je odgovor potvrdan, koliko mjesečno zaradite od farmaceutskih kompanija i što naručitelji očekuju od vas zauzvrat?
– Farmaceutske tvrtke su nositelji medicinskog razvoja. One financiraju dolazak svih novih lijekova u život te nesuradnja s njima znači neminovnu zaostalost, isključivanje iz te podjele znanja i rada. Svi vodeći stručnjaci svijeta, iz svih zemalja, sudjeluju u tim programima koji rezultiraju napretkom, boljim ishodima naših bolesnika.
Da, i ja, baš kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, Europi i svijetu, sudjelujem u takvim aktivnostima. Da, prije svakog mog nastupa definiram potencijalni sukob interesa. Da, u svakom mom objavljenom članku deklariram takav sukob interesa.
Također, niti jedna takva aktivnost nije izvan zakonskih okvira u Hrvatskoj ili EU-u, na te aktivnosti se plaćaju porezi i one bivaju registrirane od regulatornih tijela sukladno zakonu.
Kao dio ugovorne obveze naručitelji, međunarodne ili lokalne farmaceutske kompanije, sukladno najvećim etičkim i pravnim normama, deklariraju da se ugovorna obveza ne smije vezati s promocijom ili prodajom pojedinog lijeka. To nitko od kolega ne čini, u to sam siguran. Držim da su iznosi koje netko privrijedi u svojim aktivnostima privatne prirode.
Naručitelji, farma industrija, djeluju u skladu s najvećim standardima prava i nikad nitko nije zahtijevao ni od koga, koliko ja znam, nikakvu protuuslugu takve prirode. Uvijek se lijekovi ordiniraju sukladno smjernicama dobre kliničke prakse, smjernicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odluci multidisciplinarnog tima, a sukladno potrebi i općem stanju bolesnika.
Smatrate li da ste tim financijskim angažmanima u sukobu interesa jer svojim podređenima izravno naređujete koje lijekove moraju koristiti?
– Ne, nimalo ne smatram da sam u sukobu interesa. Ponavljam, uvijek sam radio po najvećim etičkim normama i stavljao interese pacijenata i društva ispred svoga.
Ja nikad nisam, ne mogu, ne smijem, niti ću, naređivati ordinaciju specifičnih lijekova. Odluka o ordinaciji svih lijekova na Klinici za onkologiju KBC Split donosi se isključivo i jedino timski, u sklopu multidiscipliranog tima, u raspravi specijalista različitih struka, a sukladno smjernicama dobre kliničke prakse i dostupnosti lijeka u Hrvatskoj.
Dakle, predstojnik je jednak kao i drugi članovi tima, a ja osobno sudjelujem u radu samo 3 tima, za rak dojke, ginekološkog trakta te u timu za probavne tumore. U radu ostalih timova odluke o terapiji donose se bez moje prisutnosti, ali na jednak način, poštujući sva pravila moderne onkologije, zakonskih i etičkih normi.
Mirela Goleta / SlobodnaDalmacija.hr
FOTO: Jakov Prkić/Cropix, Vladimir Dugandžić/Cropix
