U Narodnoj skupštini Republike Srpske zastupnici su se redali jedan za druge te javno negirali genocid u Srebrenici da bi potom usvojili i izvještaj takozvane nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine te u vezi s tim zaključke.
Između ostalog, u jednom od usvojenih zaključaka, navodi se:
-Narodna skupština podržava stavove iznesene u Zaključcima Izvještaja Komisije, te potvrđuje da je termin “genocid” za Srebrenicu netočan i da se ne može prihvatiti i Narodna skupština tu kvalifikaciju trajno odbacuje imajući u vidu da je civilno stanovništvo, odnosno žene, djeca i starci, sigurno evakuirano, dok je jedan broj ratnih zarobljenika razmijenjen, tako da je maksimalan broj stradalih pripadnika muslimanske nacionalnosti do 3.000.
Istu noć na mitingu “Srpska te zove” održanom na Trgu Krajine u Banjoj Luci negiran je genocid u Srebrenici. Javno. Po tko zna koji put. Veličli su Ratka Mladića koji je osuđen za genocid.
Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je potreba vladajućih u Republici Srpskoj i Srbiji već godinama.
Ni nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio zakon o zabrani i kažnjavanju negiranja genocida u BiH, točnije izmijenjen Krivični zakon BiH, nije došlo do promjena u javnim istupima o ovoj temi. Posebno je intenziviran posljednji mjesec, a nakon objave Rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici.
Kontaktirali smo Tužiteljstvo BiH te su ih upitali da li će reagirati po službenoj dužnosti i imaju li možda već podnesene krivične prijave o spomenutim događajima, piše portal Faktor.ba.
-Tužiteljstvo BiH i agencije za provođenje zakona svakako prate pojave u javnosti i medijima koje bi mogle sadržavati elemente krivičnih djela iz nadležnosti Tužiteljstva BiH.
U posljednjih nekoliko dana nismo primili informaciju ili izvještaj neke policijske agencije, niti konkretne prijave fizičkih ili pravnih osoba, o događajima koje navodite – odgovorili su za Faktor.
Potom su podsjetili kako je od 2021. godine u Tužiteljstvo BiH evidentirano oko 100 predmeta koji se odnose na kazneno djelo iz članka 145a. Krivičnog zakona BiH – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
-U nekim predmetima donesene su naredbe o neprovođenju istrage, a neki predmeti su u fazi istrage ili prijave – navode iz tužiteljstva.
Gotovo nijedan predmet, dodani su, nije formiran na temelju zaprimljenog izvještaja o učinjenom kaznenom djelu, dostavljenom od strane policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svime što je potrebno.
-Najčešće su prijave podnosili građani protiv drugih građana i to zbog objava i komentara na te objave na društvenim mrežama i internetskom prostoru, građani i nevladine organizacije i udruženja protiv izjava određenih političara u medijima i javnom prostoru itd. Dakle, poseban problem u radu tužitelja predstavlja činjenica da prijave nisu zaprimljene od nadležnih policijskih agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente kaznenog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju.
Na ovom mjestu ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi samo zato što je podnesena od građana ili drugih organizacija, podvlačimo samo činjenicu da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja o navedenoj tematici – istaknuli su.
Napominju i da je veći broj prijava podnesen putem elektroničke pošte (e-maila) i da značajan broj podnositelja prijava nije pokazao spremnost na daljnju suradnju, osobito kada je riječ o anonimnim prijavama što je prilično čest slučaj.
Svi predmeti su u radu i kako se budu donosile tužiteljske odluke, dodali su, javnost će biti informirana.
-Primjetno je da se nakon uvođenja izmjene zakona i početka rada Tužiteljstva BiH na ovim predmetima, govor mržnje i negiranje zločina u medijima kao i internetskom prostoru, značajno smanjio – tvrde iz Tužiteljstva BiH.
S druge strane, nastavili su, u prethodnom periodu Tužiteljstvo BiH podiglo je tri optužnice zbog kaznenog djela Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a, a Sud BiH je u jednom predmetu odbio potvrditi optužnicu.
-Podignute su i potvrđene optužnice u predmetima, koji se odnose na vrijeđanje žrtava stradanja osam djece u Vitezu, 1993. godine, au drugom predmetu veličanje i podržavanje osobe osuđene u MKSJ za ratne zločine, u Bratuncu, 10. ožujka prošle godine. U oba predmeta počeo je glavni pretres.
U predmetu Sladojević i dr. (pripadnici Ravnogorskog pokreta) donesena je prva osuđujuća presuda, koja je krajem prošle godine postala pravosnažna i nadamo se da će biti korisna za utvrđivanje buduće sudske prakse u ovoj oblasti – navode iz Tužiteljstva u odgovoru Faktoru.
Zbog velikog interesiranja javnosti, medija, analitičara, akademske i stručne javnosti za predmete koji se odnose na član 145a. Krivičnog zakona BiH (Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti), naročito u dijelu stavka 3. koji zabranjuje javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaje opravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, a radi što veće transparentnosti. prema javnosti, pojašnjavaju kako su uvelike praksa da na službenoj web stranici objavljuju optužnice i negativne tužiteljske odluke (u anonimiziranom obliku), sa obrazloženjima postupajućih tužitelja.
-Na ovaj način javnost ima bolji uvid u procesuiranje navedenih predmeta, kao i razloge donošenja tužiteljskih odluka – zaključuju iz Tužiteljstva.
Inzkov zakon snazi je već gotovo tri godine. Brojni političari iz FBiH, obitelji žrtava te građani, tražili su u više navrata reakciju nadležnih pogotovo kada je u pitanju zapaljivi govor političara iz RS-a o ovoj temi. Milorad Dodik čak je i priznao jednom prilikom kako izaziva Tužiteljstvo da ga procesuira.
Međutim, do sada nije došlo do toga iako je ranije glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić priznao kako se većina podnesenih prijava odnosi upravo na Dodika.
