Broj birača za lokalne izbore 2024. je povećao se iako Bosna i Hercegovina bilježi kontinurani negativni prirodni priraštaj i odlazak stanovništva. Nametnutne izmjene Izbornog zakona trebale bi osigurati nikada poštenije izbore. No, je li broj registriranih birača realan? Radio Slobodna Europa (RSE) iznio je zanimljivu analizu brojki.
Birača sve više
Na lokalnim izborima u BiH u listopadu pravo glasa ima više od 3,4 milijuna (3.406.088) birača. To je za 37 tisuća (37.422) više nego za izbore 2022. godine. Prema popisu iz 2013. godine BiH je imala 3.531.159 stanovnika. Punoljetnih je bilo 700 tisuća manje. Od tada do danas, svake godine je više umrlih nego rođenih.
Procjena je da je u istom periodu zemlju napustilo blizu 600.000 stanovnika. Skoro 100.000 se u protekla dva desetljeća odreklo državljanstva. Državljani koji borave u inozemstvu mogu zadržati trajnu registraciju u BiH i ne gube pravo na odlučivanje o njenoj političkoj sudbini.
Je li onda broj birača realan?
“Imate popis, imate negativan prirodni priraštaj, sve su službeni podaci. Ispram toga znate koliko danas mladih ne može glasati u BiH. Višak je nekih 550.000 građana, što nam, zapravo, otvara neka dva zaključka. Prvi je da mi imamo daleko veću izlaznost na izborima svake godine, na svakim izborima, nego što nam se ta izlaznost prezentira. I drugo, da to otvara prostor za različite manipulacije”, kazao je Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti za RSE.
Tko je nadležan za točnost biračkih popisa?
Središnji birački popis zasnovan je na podacima o punoljetnim državljanima koji imaju trajno ili privremeno prebivalište. Izdavanjem osobne iskaznice automatski se upisuju u birački popis. Nakon smrti brišu se s popisa po prijavi obitelji, ali i zato su prije Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) nužne tri instance.
Država agencija procjenjuje da je 2022. godine bilo 3.434.000 stanovnika. Ako od tog broja oduzmemo maloljetne (481.567), ostaje 2.952.433 glasača.
“To je sada više posao za politiku. Oni trebaju napraviti svoj politički dijalog i vidjeti i utvrditi stvarno stanje tko može glasati u BiH. Naše je samo pokušati ukazati na moguće anomalije. U ovom slučaju da imamo višak glasača”, kaže Hadžić.
Središnji birački popis održava SiP BiH odgovara za njegovu točnost i cjelovitost. Iz SIP-a navode da se on sačinjava i vodi po osnovu podataka Agencije za identifikacijske dokumente (IDEEA).
Iz IDEEA-e navode da su isključivo nadležni za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka te da su izborna povjerenstva nadležne za ažuriranje podataka o preminulim osobama. Međutim, u sljedećem paragrafu kažu kako je u njihovoj isključivoj nadležnosti održavanje evidencije po osnovu podataka matičnih ureda o smrti državljana BiH.
„Imamo preduvjete za najpoštenije izbore do sada“
Dok ostaje nejasno tko treba brisati preminule osobe s biračkog popisa i zašto se to ne radi automatski, izbori će biti održani u skladu s tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je 26. ožujka nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi osigurao integritet izbora.
“Vi ste imali masovnu preuranjenu kampanju, ona je sad zabranjena. Imali smo masovnu zloupotrebu javnih resursa od strane onih koji u izbornu utrku ulaze s pozicija vlasti – to je sad zabranjeno i prošireno. Vi ste imali govor mržnje kao dominantan politički narativ, to je sad zabranjeno. Vi ste imali dezinformacije i lažne portale, stranačke botove koji se upliću u izborni proces, to je sad zabranjeno. Imali smo dvostruko glasanje, glasanje preminule osobe, iskorištavanje neiskorištenih glasačkih listića, to sada neće biti moguće jer imamo elektronsku identifikaciju birača. Poruka je zapravo da mi imamo preduvjete za najpoštenije izbore do sada, da smo dobrim dijelom dobili ono što smo tražili i da svi građani sada trebaju izaći glasati”, komentira za RSE Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije ‘Pod lupom’.
Nove tehnologije bi se u punom kapacitetu mogle primijeniti na općim izborima 2026. godine. Ovih izbora samo djelomično.
