9. kolovoza 1992. godine poginuo je Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a koji je u prvim danima rata djelovao u Hercegovini. Smrt Blaža Kraljevića i njegovih HOS-ovaca do danas je ostao jednan od najvećih misterija u novijoj hrvatskoj povijesti.
Kao politički emigrant Blaž Kraljević, koji je rođen kod Ljubuškog 1947. godine, od sredine 60-ih bio je politički aktivan. Tako je, primjerice, trebao sudjelovati u Bugojanskoj grupi 1972. godine, kad je grupa proustaških ekstremista iz emigracije ušla u Jugoslaviji i pokušala dignuti bunu protiv komunističkih vlasti. No, to je završilo potpunim fijaskom, a većina ustanika je likvidirana. Kraljević će u emigraciji nastaviti djelovati sve do 1990. godine, kada se vraća u Hrvatsku i postaje važnim članom ustaštvom prožetog HSP-a.
Sudjelovao u osnivanju HOS-a
Kraljević je sudjelovao u osnivanju HOS-a u Hercegovini, HSP-ovog vojnog krila, a uskoro ga Dobroslav Paraga imenuje zapovjednikom Hrvatskih obrambenih snaga za Hercegovinu.
Brzo nakon početka rata došlo je do sukoba između HVO-a i HOS-a u BiH. HVO je tražio da se HOS podredi njima, baš kao što se u Hrvatskoj podredio HV-u. No, Kraljević je to uporno odbijao. Sredinom 1992. godine incidenti između HOS-a i HVO-a postajat će sve češći, a u isto vrijeme HOS je njegovao dobre odnose s Armijom BiH. U lipnju 1992. godine Kraljević se sastaje s načelnikom Glavnog štaba Armije BiH Saferom Halilovićem, a uskoro dobiva čin general-bojnika te ulazi u Glavni stožer Armije BiH.
Tijela Kraljevića i HOS-ovaca otkrivena su slučajno
Početkom kolovoza Mate Boban, čelnik Herceg Bosne, još jednom je zatražio od Kraljevića da HOS preda pod zapovjedništvo HVO-a, što je ovaj odbio. To je bilo devetog dana kolovoza. Vinko Martinović “Štela”, jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru, pratio je Kraljevića do mjesta sastanka. Na sastanku je također sudjelovao Bruno Stojić, ministar obrane HZ Herceg-Bosne.
Nakon sastanka, u popodnevnim satima, zaustavila ga je vojna policija kod mjesta Kruševo. Došlo je do pucnjave, poginuli su svi putnici u oba zaustavljena vozila. Osim Blaža Kraljevića, poginulo je osam pripadnika HOS-a ((Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović).
Njihova su tijela otkrivena sasvim slučajno, u kombiju u Omišu. Do dana današnjeg nije razjašnjeno zbog čega je došlo do pucnjave između dvije strane koje su se praktički borile na istoj strani, a u kojoj su poginuli svi putnici, kao ni to zbog čega su tijela pronađena stotinjak kilometara dalje.
Dan prije pogibije Kraljević je imao intervju za list “Novi danas”, u kojem je kazao kako Boban nije prijatelj BiH. “Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika”, kazao je tada Kraljević.
Kraljević je pokopan 13. kolovoza.
Kontroverze oko smrti
Do dana današnjeg, smrt Blaža Kraljevića i HOS-ovaca obavijena je misterijom, a postoji na desetke teorija o tome. Nekoliko istraga koje su pokrenute završile su u slijepoj ulici. Godine 2013. ŽDO u Zagrebu ponovo je pokrenuo istragu oko smrti zapovjednika HOS-a. Zbog Kraljevićevih sukoba s HVO-om, Herceg Bosnom, a time i neizravno s Tuđmanom i HDZ-om, njegova se smrt često gleda kroz političku prizmu.
O tome je govorio i Josip Manolić, jedan od najistaknutijih Tuđmanovih suradnika iz prvih godina rata.
Manolić je u razgovoru za N1 televiziju 2015. godine podsjetio da je Šušak bio osoba kojoj je Tuđman povjerio da “vodi ratnu politiku u BiH”.
Na jednoj sjednici ONS-a Gojko je postavio pitanje politike prema BiH i rekao da se ona vodi na nekoliko kolosijeka. ‘Od sada si, Gojko, odgovoran za politiku prema BiH’, rekao je na to Tuđman”, prepričavao je Manolić i podsjetio da je Šušak otvoreno surađivao s Matom Bobanom i drugim “desnim opcijama” kakvu je predstavljao Blaž Kraljević u BiH, a što se njemu osobno nije dopalo.
“Kraljević je surađivao s Bobanom, a onda se okrenuo Izetbegoviću. Radio je za interese struktura koje su bile protiv politike Tuđmana. Zna se tko je sasjekao Kraljevića i zašto je on doživio to što je doživio. Tuđman je bio za razbijanje tih snaga koje veličaju NDH i Pavelića i želio je izbjeći da ja, kao šef obavještajne službe, sudjelujem u tome, pa je to ponudio Gojku Šušku. Otuda ja izvlačim zaključak da je Gojko izvršavao”, rekao je Manolić.
