“Klaster” je razotkrio one koji su se lažno predstavljali kao profesori, doktori i magistri. Dok je alarm za reforme u obrazovanju odavno upaljen, zapošljavanje u BiH s falsificiranim, ali i nekredibilnim diplomama postaje sve veći problem. Čini se da od provjere diploma u javnom sektoru neće biti ništa. Povjerenje u obrazovni sustav sve je manje, a studenti su toga najbolji svjedoci.
Crna Gora neće priznavati bosanskohercegovačke diplome koje su potencijalno stečene na sumnjiv način. U akciji “Klaster”, koja je konačno rezultirala sudskim epilogom, optuženo je 15 osoba, među kojima su dekani, rektori, profesori i šest sveučilišta. Optuženi se terete da su prolazne ocjene i diplome dodjeljivali studentima koji nisu redovito pohađali nastavu, ali su redovito plaćali.
“Tužiteljstvo i SIPA prikupili su dokaze da su osobe koje su nezakonito kupovale diplome vrlo malo ili čak uopće nisu sudjelovale u procesu obrazovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovinu diploma najčešće su plaćale iznose od nekoliko tisuća eura”, prenosi N1.
Utvrđeno je da je izdano najmanje 49 diploma čije će se poništenje tražiti. Od šest optuženih ustanova, čak tri su iz Banje Luke. Na jednoj od njih radio je i sam ministar za visoko obrazovanje RS, Željko Budimir, koji je na taj angažman ponosan.
Željko Budimir, ministar za znanstveno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje:
“Vrlo sam ponosan na razdoblje kada sam radio na NUBL-u. Bio sam asistent vodećem politologu s jugoslavenskih prostora. Poduzeli smo sve mjere koje ministarstvo može provesti. To uključuje upravni nadzor, zatražili smo od inspekcije da učini sve što je mogla. Neki fakulteti nisu dobili akreditaciju ili su još u postupku akreditacije.”
Međutim, u poduzimanju mjera, problem se svodi na prebacivanje odgovornosti – od nadležnih vlasti, preko inspekcije, do pravosuđa. Akcija “Klaster” tek je početak otapanja vrha ledenog brijega, smatra profesor Branko Blanuša, koji je zajedno sa šest svojih kolega uputio otvoreno pismo akademskoj zajednici kako bi se spriječilo zataškavanje. Veću prijetnju od lažnih diplomaca predstavljaju oni koji su diplome stekli zakonitim putem, ali čije je znanje upitno.
Branko Blanuša, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci:
“Stečena je diploma, stečeno je zvanje bez znanja, kompetencija i vještina koje bi trebale pratiti tu diplomu. Nažalost, mnogi koji su tako došli do diplome zauzimaju vrlo značajne funkcije, posebno u javnom sektoru, javnim poduzećima, javnim institucijama, ministarstvima i slično.”
Godinama se istražuje valjanost diploma visokih dužnosnika, od direktora, pa čak i zdravstvenih ustanova, preko ministara, do nekadašnjeg direktora OSA-e. Revizijom u Federaciji BiH utvrđene su 92 krivotvorene diplome zaposlenih u institucijama, zavodima, agencijama i poduzećima. Ipak, neki “falsifikatori” zadržali su svoje poslove.
Iako je provjera diploma najavljena još 2019. godine, čak i od premijera RS Radovana Viškovića, u RS nisu pokrenute posebne provjere diploma u javnom sektoru. Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH priopćila je tada da se diplome državnih službenika ne mogu kolektivno provjeravati zbog njihove pravne sigurnosti, već mora postojati osnovana sumnja.
Inspektorat RS naložio je Sveučilištu Prometej Banja Luka poništenje više od stotinu diploma, no ovaj je spor završio na sudu. Fakulteti koji su pod optužbom i dalje normalno rade. Studenti još uvijek mogu pokucati na njihova vrata. S druge strane, na vrata javnih fakulteta, prema broju upisanih studenata, kuca sve manje studenata. Razlog tome potencijalno leži u činjenici da su privatni fakulteti dvostruko brojniji, gdje se zvanje magistra može steći u kratkom roku, dok neki s istim zvanjem godinama čekaju poziv s burze.
