Bosna i Hercegovina je prebogata rudama, a o tome svjedoče nazivi naših gradova i mjesta. Međutim, određene rude postaju popularnije uslijed potrebe Europske unije da pređe na zelenu energiju. To sa sobom povlači i nova istraživanja u BiH, s ciljem iskopavanja rijetkih minerala poput litija, kobalta ili nikla.
Centar za politike i upravljanje je objavio analizu “Kritični materijali u Bosni i Hercegovini – potencijal, perspektive i izazovi”, u kojem se, pored tema iz naslova analize, bave i trenutnim projektima u BiH na istraživanju ruda.
Obim novih projekata na istraživanju i ekstrakciji kritičnih minerala u BiH je povećan u posljednje vrijeme, uključujući nedavno otvoreni rudnik srebra, cinka, olova i zlata u Varešu, te rudnik olova u Olovu.
Nekoliko kompanija trenutno provode istraživanja s ciljem pronalaska sirovina koje su kritične i strateške, a potencijalno se nalaze na prostoru BiH.
Kako se navodi u analizi, Lykos Metals, australska kompanija, istražuje minerale poput olova, cinka, bakra, barita i srodnih metala u općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u RS-u. Također, istražuju bakar, olovo, cink i litij u Čajniču, te nikal, bakar, kobalt, cink, olovo, srebro i zlato u općini Petrovo.
Pored njih, kanadska kompanija EMX Royalty radi preliminarna geološka istraživanja širom BiH. Seven Plus Sarajevo istražuje pojave kroma u općini Vareš. Terra Balcanica je zainteresirana za pojave olova u regiji oko Foče, dok BBM Sarajevo nastoji da radi istraživanja srebra i zlata u općini Fojnica, piše Klix.ba.
Arcore Ltd iz Švicarske je završila fazu istraživanja litij u općini Lopare. Dodatna preliminarna istraživanja ove sirovine potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.
“Litij nije do kraja istražen, oko Lopara pronađeno je milijun i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine”, kazao je novinarima Haris Abaspahić iz CPU-a.
Geološki potencijal BiH
Bosna i Hercegovina posjeduje značajne rezerve uglja, željeza i aluminija. Rezerve uglja, iznose oko pet milijardi metričkih tona, a tijekom 2022. godine, proizvedeno je 6,6 milijuna tona mrkog uglja i 7,1 milijun tona lignita, koji se uglavnom koristi u proizvodnji električne energije. Od 14 aktivnih rudnika uglja, 10 je u većinskom državnom, a četiri u privatnom vlasništvu.
U travnju 2024. godine prekinut je rad rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica, na osnovu tehno-ekonomskih pokazatelja stanja u ovom rudniku. Pored uglja, ukupne rezerve željeza iznose 653 milijuna tona, a proizvodnja željeznih ruda i koncentrata je u 2022. godini iznosila blizu 1,3 milijuna tona. Sa gledišta kritičnih i strateških mineralnih sirovina, BiH ima najizgledniji potencijal u plasmanu mangana, aluminija, barita, silicija, antimona (kritične) te željeza, cinka i olova (strateške).
Značajne rezerve boksita procijenjene su na 120 milijuna tona. U BiH se nalazi 53 nalazišta boksita, od kojih se još sedam vodi kao aktivnih iskopa rude, mada je proizvodnja znatno smanjena. Procjenjuje se da je i na ležištima na kojim je prekinuta eksploatacija u Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu, preostalo u resursima još približno 15 milijuna tona boksita. Proizvodnja rude i koncentrata aluminija su zabilježili obim od 1,3 milijuna tona u 2022. godini.
Rezerve cinka i olova od po 56 milijuna tona su raspoređene u geografski rasprostranjenim pojavama i utvrđenim ležištima. Operativni rudnici su u Srebrenici u entitetu Republika Srpska (RS) i Olovu, u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), te projekti u razvoju Rupice i Veovača u Varešu. Proizvodnja olovnih ruda i koncentrata u 2022. godini iznosila je skromnih 9000 tona, dok je proizvodnja cinkovih ruda i koncentrata iznosila 15 tona. Obzirom na utvrđene i potencijalne rezerve, postoji ozbiljan potencijal za razvoj ovih mineralnih sirovina.
Potencijalna nalazišta litija se nalaze na sjeveru, srednjoj i istočnoj BiH, no potrebno je provesti dodatna istraživanja po pitanju koncentracije i u kontinuitetu rudnog tijela. Firma Arcore AG je sprovela istraživanja i procijenila da se na području Lopara i Ugljevika nalaze rezerve od 1,5 milijuna tona litij karbonata (pored 94 milijuna tona magnezijum sulfata i 17 milijuna tona bora).
“Istraživanja litijuma, kao i srodnih kritičnih mineralnih sirovina se obavljaju i u sklopu preliminarnih geoloških istraživanja u Čajniču, Jezeru i Šipovu, a interes za istraživanje je iskazan u nizu drugih općina kao što su Ugljevik, Bijeljina, Zvornik i Brčko”, navodi se u analizi.
Resursi magnezijuma u BiH se nalaze u malim i napuštenim depozitima u RS-u kao što su Čelinac, Teslić i Rudo. Potrebna su detaljna istraživanja za preciznije procjene njihovog potencijala. Kompanija BH Magnezij i Minerali d.o.o. članica grupacije MFE “Magnezij za Europu” pokrenula je projekat izdvajanja Magnezija iz kamena dolomita, koji je već eksploatiran na području Kupresa.
Resursi i pojave mangana su raspoređeni širom BiH sa nekoliko malih depozita, uključujući lokacije Banja Luka, Čelinac, Rudo i Gacko u RS-u, te Bužim, Velika Kladuša, Čevljanovići, Konjic i Vareš u FBiH. Rudnik Popović Polje je jedini trenutno povremeno operativan. Posebno se izdvajaju depoziti mangana u Velikoj Kladuši i Čevljanovićima, sa potencijalnim rezervama do 9 milijuna tona, što predstavlja značajne vrijednosti zbog visokog sadržaja mangana.
Rezerve antimona su procijenjene na 200.000 tona, s primarnim nalazištima u Čemernici (općina Fojnica) i pratećim pojavama uz eksploataciju olova, cinka i srebra u Srebrenici i Varešu (rudnik Rupice). Također je vidljiv značajan potencijal za plemenite i rijetke metale, uključujući zlato, nikl i kobalt. Utvrđene rezerve zlata nalaze se u Fojnici, Kreševu, Gornjem Vakufu, te riječnim slivovima rijeka Lepenice, Lašve i Fojnice.
Potencijalne rezerve nikla i kobalta iznose oko tri milijuna tona u blizini Živinica, kao i na sjevernim obroncima planine Ozren. Prema neslužbenim informacijama Klix.ba, određena istraživanja provode se i na području ove planine.
OTPOR.Media
