Ponedjeljak, 23 prosinca, 2024
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Top 7 tekstova u tjedan dana

U SVAKOM ZLU, NEČEG I DOBROG! Što operacija Dodika znači za njegovo suđenje?

Nakon što su u nedjelju iz ureda predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika priopćili da je on hospitaliziran u Beogradu, nastavak suđenja nije održan u ponedjeljak u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu u kojem se Dodiku i Milošu Lukiću sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Na ročištu bilo je predviđeno saslušanje svjedoka Obrane, koji, kako je rečeno na prošlom ročištu, nisu mogli nazočiti zbog sastanaka u inozemstvu.

U međuvremenu, u nedjelju su iz Dodikovog ureda objavili da je zbog akutnih bolova pregledan i hospitaliziran u Beogradu.

“Prema prvoj dijagnozi, nakon potrebnih priprema slijedi operativni zahvat na jednjaku i želucu predsjednika Dodika”, navedeno je u priopćenju.

U ponedjeljak je u priopćenu potvrđeno kako je operacija prošla uspješno i da je Dodik smješten na intenzivnu njegu.

Iz Suda BiH su za 14 sati zakazali statusnu konferenciju na kojoj će odlučiti o nastavku suđenja u ovome predmetu, a na koju su pozvani branitelji optuženih, dok svjedoci neće nazočiti.

Detektor.ba objašnjava koje su procedure koje slijede i što ova operacija i oporavak mogu značiti za ovaj predmet.

Suđenje Dodiku se ne razlikuje puno od drugih suđenja na Državnom sudu. Godinama unazad suđenja se ne održavaju zbog nedostupnosti optuženih pravosudnim institucijama u BiH ili njihovog lošeg zdravstvenog stanja, uslijed čega ne mogu pratiti suđenja.

U nekim slučajevima po godinu i duže ne održe se ročišta, a neki predmeti zbog bolesti su u fazi mirovanja i po devet godina.

U slučajevima kada optuženi ne mogu pristupiti suđenju zbog zdravstvenog stanja, postoji niz pravnih procedura koje trebaju ispuniti kako bi opravdali svoje odsustvo. Sud najčešće zahtijeva da se dostavi medicinska dokumentacija, a nerijetko se i vještači zdravstveno stanje optuženog kako bi se utvrdilo da li je i na koji način sposoban pratiti suđenje.

Odvjetnice Lejla Čović i Tatjana Savić pojašnjavaju za Detektor ove procedure.

Čović kaže da kada se netko od optuženih razboli, u tom slučaju sud se mora odmah obavijestiti, te mu se što hitnije treba dostaviti medicinska dokumentacija ukoliko je glavni pretres u tijeku.

“U ovom slučaju, pošto je čovjek hospitaliziran, vjerojatno će otpusnicu dobiti tek kasnije. Obavještava se sud, obavještava se u kojoj bolnici se nalazi, ako je netko na bolničkom liječenju, i da će u dogledno vrijeme, čim bude u posjedu, dostaviti medicinsku dokumentaciju”, kaže.

Čović dodaje da sud, ukoliko sumnja u to, može izvršiti provjere i vlastitim putem, odnosno zatražiti informaciju od zdravstvene ustanove za koju je obaviješten da se u njoj nalazi optuženi.

U situaciji da zdravstveno stanje bude izuzetno loše, kaže ona, sud može naložiti vještačenje zdravstvenog stanja optuženog radi mogućeg razdvajanja postupka ako se radi o predmetu sa više optuženih, kako njima ne bi bilo narušeno pravo na efikasno i ekonomično suđenje.

“Sve dok postoji mišljenje vještaka medicinske struke da optuženi nije sposoban pratiti suđenje, suđenje se ne može održati”, kaže Čović.

Odvjetnica Savić kaže da u Dodikovom slučaju postoji mogućnost razdvajanja postupka.

“S obzirom na to da ovdje imamo dvojicu optuženih, može se dogoditi čak i da Sud odluči da postupak razdvoji ako procijeni da netko duže vrijeme jedan od optuženih nije u mogućnosti da sudjeluje u postupku. Ima mogućnost čak i da razdvoji i da postupak okonča u odnosu na drugog optuženog”, pojašnjava odvjetnica Savić.

Dodaje da “zakon nije decidan” i da su to diskrecijske ocjene postupajućeg suca.

Osim predmeta za ratne zločine, pred Državnim sudom su zbog zdravstvenog stanja optuženih bili u zastoju i drugi predmeti.

Savić navodi kako je suđenje u predmetu “Bobar banka” bilo dugo jer je vršena procjena da li prvooptuženi može sudjelovati u postupku. Prvo je bilo utvrđeno da ne može, što je, kako pojašnjava, trajalo duži period, nakon čega je Sud odlučio da razdvoji postupak, da bi se u međuvremenu vještačenjem utvrdilo da se dovoljno oporavio da može sudjelovati, a postupak je ponovno spojen.

“Zaista ima brojnih predmeta koji su u zastoju zbog zdravstvenog stanja optuženih, ali imajući u vidu da je javna osoba u pitanju, mislim kako će svima biti jasno kad bude sposoban da obavlja svoje javne funkcije da će tad biti sposoban i da sudjeluje u sudskom postupku”, kaže odvjetnica Savić.

Jedan od predmeta koji je možda i najduže bio u zastoju zbog zdravstvenog stanja optuženog jeste predmet protiv Zulfikara Ališpage, bivšeg zapovjednika Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” Armije Bosne i Hercegovine kojeg Tužiteljstvo tereti da je propustio poduzeti mjere na kažnjavanju počinjenih zbog ubojstava 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane počinjenih u napadu na Trusinu 16. travnja 1993. godine.

Postupak protiv Ališpage je, zbog njegovog zdravstvenog stanja, 2014. razdvojen u odnosu na ostale u predmetu, koji je pravomoćno okončan 2017. godine.

Prije dva mjeseca Vijeće Suda BiH naložilo je dodatno medicinsko vještačenje Ališpage, nakon što je Obrana uložila novu medicinsku dokumentaciju. Odbrana je tada najavila podnošenje zahtjeva za odlazak Ališpage na liječenje u Tursku u periodu od dva mjeseca, o čemu je Sud trebao naknadno odlučiti.

Suđenja u krivičnim predmetima u BiH moguća su samo uz prisustvo optuženih i ne postoji mogućnost da se Dodiku suđenje nastavi u odsustvu. Ali postoji mogućnost da se suđenje vrati na svoj početak i izgube mjeseci koji su do sada potrošeni na iznošenje dokaza i saslušavanje svjedoka.

Budući da je još uvijek neizvjesno kada će Dodik moći nazočiti suđenju, postoji mogućnost protoka 30 ili više dana od posljednjeg ročišta, nakon čega bi suđenje trebalo krenuti iznova.

Savić pojašnjava da je, prema zakonu, potrebna suglasnost stranaka u postupku da se dokazi ne trebaju ponovo izvoditi, nego se mogu koristiti ranije izvedeni dokazi.

“Postavlja se pitanje što kad stranke u postupku ne daju takvu suglasnost. Po mom mišljenju, praksa Suda BiH je malo odstupila od onoga što zakon kaže, pa su oni čak i nastavljali postupak bez ponovnog izvođenja dokaza i u situacijama kada se strane protive”, pojašnjava ona.

Suđenje Dodiku počelo je u veljači ove godine, nakon što je prije toga bilo odgađano, a sam predmet u odnosu na optužene je bio razdvajan i ponovo spajan, što ostavlja mogućnost da se to ponovo dogodi.

Dodik je s Lukićem, bivšim vršiteljem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, optužen da su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Detektor.ba

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.