Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u FBiH koji će biti upućen u daljnju parlamentarnu proceduru.
Cilj zakona je, kako je priopćeno iz Vlade FBiH, zaštita žrtava nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode koja su zajamčena ustavima, zakonima, Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji i prihvaćenim međunarodnim ugovorima.
Ovim zakonom je utvrđeno da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BiH, županije, gradove i općine u Federaciji BiH. Također, njime se u zakonodavstvo Federacije djelomično preuzima Direktiva (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.
Utvrđenim prijedlogom uređuje se zaštita od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, zatim osobe koje se u smislu ovog zakona smatraju članovima obitelji, krug zaštićenih osoba, subjekti zaštite, specijalizirane usluge podrške, te postupak zaštite žrtava nasilja u obitelji i nasilja prema ženama i mjere za zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.
Zakon, također, uređuje pomoć žrtvama, te mjere za sprečavanje nasilja od osoba koje su učinile nasilje, ulogu udruga i fondacija u sustavu zaštite žrtava nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, te suradnju svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama. Propisuje i prikupljanje podataka o njegovoj primjeni i osnivanje Povjerenstva za praćenje primjene zakona, te druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u Federaciji BiH.
Zaštita od nasilja uređena ovim zakonom i drugim zakonima i propisima, primjenjuje se u skladu s međunarodnim ugovorima i standardima koje je prihvatila BiH, koji uređuju zaštitu od nasilja, a primjenjivat će se u svim slučajevima radi osiguranja najdjelotvornije zaštite prava žrtve nasilja bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Ovim zakonom naglašena je obaveza prijave nasilja koja se odnosi na socijalne, zdravstvene i obrazovne institucije. Uvode se i hitne mjere zaštite koje provode policijska tijela, te mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi.
Kada je riječ o privremenom lišavanju slobode i zadržavanju, zakonom su predviđene veće ovlasti policiji. Također proširuju se obavezni elementi u zahtjevu za izricanje zaštitnih mjera, te se omogućava sigurnim kućama da se mogu osnovati kao ustanove. Uvodi se i kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinitelje nasilja u obitelji i nasilja prema ženama znatno pooštrava.
Između ostalog, prijedlogom zakona je propisan postupak ostvarivanja zaštite prava žrtava nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, a definiraju se i hitne mjere zaštite čija je svrha otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprječavanje ponavljanja nasilja, kao i zaštitne mjere, te zbrinjavanje žrtve.
Zakonom su, također, definirani i ostali oblici zaštite i pomoći koju ima žrtva nasilja, te uloga nevladinih organizacija u pružanju podrške žrtvama nasilja. Predlagač je propisao i obavezu vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja Povjerenstvu za praćenje primjene ovog zakona, vršenje nadzora nad njegovom primjenom, te prekršajne sankcije.
Predlagač u razlozima za donošenje ovog zakona podsjeća da su Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, te zastupnici u ovom domu Alma Kratina i Vibor Handžić sačinili Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji je 2022. godine usvojen u oba doma Parlamenta FBiH.
Pojašnjavaju da su, s obzirom na zastoj u donošenju ovog zakona, te tragičnih događaja nasilja u obitelji i nasilja prema ženama koji su se dogodili u FBiH tijekom 2023. i 2024. godine, Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde, u svojstvu obrađivača, preuzeli tekst spomenutog nacrta zakona i nastavili proceduru na njegovoj daljnjoj izradi. Dodaju da je nakon obavljenih konzultacija sa stručnom javnosti, promijenjen i naziv zakona, a kako bi se poslala jasna poruka o potrebi dodatne institucionalne zaštite ne samo obitelji, već i žene kao ranjive kategorije.
Obrazloženo je da su prilikom izrade ovog zakona u obzir uzete i Preporuke o implementaciji Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji od 12. prosinca 2022. godine, te da se nakon ratifikacije ove konvencije s ciljem unapređenja sustava zaštite od nasilja u obitelji i žene pristupilo izradi potpuno novog zakona jer ista nije bila inkorporirana u zakonodavstvo Federacije BiH.
Dodaju i da je tijekom izrade zakona na snagu stupila i Direktiva (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, radi čega se pristupilo i dodatnom usuglašavanju zakona s ovom direktivom. Također, obrazloženo je da su u procesu izrade teksta zakona sudjelovali suci općinskih, županijskih i federalnih sudova, te županijski tužitelji, dok su u procesu provođenja javnih konultacija i rasprave i izrade sudjelovale i doprinos dale i međunarodne organizacije u BiH (Vijeće Europe, OSCE, UN Woman, UNFPA), zatim nevladinim sektor, kao i nadležne institucije i njihovi predstavnici sa različitih razina izvršne i zakonodavne vlasti, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
OTPOR.Media
