Više od osam milijardi stanovnika Zemlje konzumira 100 milijardi tona različitih materijala godišnje, a 7,2 posto utrošenih minerala, fosilnih goriva, metala i biomase se ciklično vraćaju u globalnu ekonomiju.
Konkretno, u Europskoj uniji velike količine otpada, u koji se ubrajaju ostatci hrane, tekstila, građevinskih materijala i elektronike, zagađuju zrak, vodu i zemljište, te na taj način štete zdravlju građana.
Među najveće zagađivače ubrajaju se tekstilni i e-otpad. Stručnjaci su izračunali da se čak 87 posto korištene odjeće spaljuje ili odlaže, te da se oko 40 posto e-otpada reciklira.
Ilegalne deponije
Situacija u BiH je čak nešto bolja nego u EU. Odnosno, BiH proizvodi manje otpada od prosjeka EU, ali zabrinjavajuća je činjenica da u našoj zemlji postoji oko 2400 ilegalnih deponija. Također, zabrinjavajući je podatak da se u BiH tjedno baci 2,8 kg hrane po domaćinstvu, što je 145 kg hrane po domaćinstvu godišnje i frapantnih 16 milijuna tona otpada hrane godišnje na razini države.
Jasno je onda zbog čega je važno okretanje cirkularnoj ekonomiji, koja pruža mogućnost da otpad postane resurs! To doprinosi očuvanju životne sredine i smanjenju zagađenja, što je prijeko potrebno i Bosni i Hercegovini u kojoj brojne eko udruge i stručnjaci upozoravaju na važnost jačanja svijesti o prednostima ‘čistih’ životnih sredina.
Europska unija je prepoznala ovaj izazov i još 2015. godine uvela značajne novine u pravni okvir, postavljajući ciljeve za modernizaciju privrede i otvaranje novih radnih mjesta.
Do 2019. godine ispunjeno je 54 ciljeva iz Akcionog plana cirkularne ekonomije, a Europska komisija je u ožujku 2020. godine usvojila novi plan (CEAP) s jasnim ciljevima: od uvođenja održivih proizvoda kao norme do smanjenja otpada i osnaživanja potrošača. Fokus je na sektorima kao što su elektronika, ambalaža, tekstil i građevinarstvo, koji imaju visok potencijal za cirkularnost.
Cirkularna ekonomija nije samo prilika za ekološke promjene, već i put ka ekonomskom rastu i društvenom napretku.
Animalni otpad
Abdulah Imamović, stručni savjetnik za higijenu namirnica i prehrambenih proizvoda životinjskog porijekla u ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u vladi ZDŽ-a kazao je da je “animalni otpad najveći problem trenutno na području Bosne i Hercegovine”.
– Nadam se da ćemo mi biti prvi, da će Zeničko-dobojski kanton biti prvi koji će krenuti u ozbiljno rješavanje tog problema i pomoći proizvođačima i svima ostalim da riješimo jedan veliki uvjet Europske unije, a to je rješenje animalnog otpada kako bi se ostali proizvodi životinjskog porijekla mogli naći na tržištu Europske unije, istakao je Imamović na nedavno održanoj radionici u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Tema seminara i radionica bila je održivo upravljanje animalnim otpadom.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane provodi projekat koji se obavlja u tri faze. Prva faza je obilaženje 370 od 580 registriranih generatora animalnog otpada gdje je obavljen popis tih istih generatora, napravljena baza podataka. Nakon toga urađeno je istraživanje o količinama kadmija i olova u animalnom otpadu, kao i antimikrobnoj rezistenciji. U drugom dijelu ovog projekta urađene su edukacije u trajanju od četiri dana, edukacije za proizvođače hrane, veterinare, za peradarsku proizvodnju, za lovce i proizvodnju crvenog mesa.
Pozitivni primjeri u BiH
Pitanje reciklaže je jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Kvaliteta našeg života danas i u budućnosti svakako zavisi od toga kako ćemo postupati sa otpadom kao društvo i pojedinci. Interesantno je da bi se najmanje 60 posto ukupnog otpada koji završi u kantama za smeće, a time i na deponijama, moglo ponovno iskoristiti ili kompostiranjem ili recikliranjem.
Jedan od pozitivnih primjera dolazi iz srednjoškolskog centra Vogošća, koji je prepoznatljiv po inovativnim pristupima i ulaže značajne napore u razvoj nastavnog kadra s ciljem jačanja njihovih kompetencija.
Time škola ne samo da unapređuje nastavu, već motivira učenike da se okrenu zelenoj ekonomiji i digitalnim inovacijama, pružajući im alate za buduće poduzetničke projekte. Direktor škole, Elvir Sućeska, naglašava uspješnu dugogodišnju suradnju sa GIZ-om, ističući nedavno provedenu obuku nastavnika, čiji su efekti odmah postali vidljivi kroz usvajanje novih znanja i vještina u nastavi, te njihovu primjenu u svakodnevnom obrazovnom procesu.
-Posebno bih izdvojio trening pod nazivom Pristup integraciji zelenih vještina u nastavne planove i programe, s fokusom na upravljanje otpadom. Ovaj trening je imao ogroman značaj za našu školu jer nam je dodatno osvijetlio kako otpad možemo pretvoriti u vrijedan resurs, stvarajući novu vrijednost. To je budućnost ne samo za školstvo, već i za cijelo društvo, kazao je Sućeska.
Jedan od rezultata suradnje s GIZ-om predstavlja i postavljanje pametnog reciklomata i reciklirane eko klupe na školskom ulazu. Ova eko klupa, napravljena od 100% reciklirane plastike, očistila je čak 37,5 kilograma plastičnog otpada iz okoline. Klupa nije samo dugotrajna (s očekivanim vijekom trajanja od preko 30 godina), već je se i sama može ponovo reciklirati.
-Jako je bitno da ovakve reciklomate postavljamo u i oko škola. Kada odgojimo generacije da znaju šta znači reciklirati, šta znači ekologija, šta znači razdvajati otpad mi smo otprilike završili taj posao kada njima damo do znanja koliko je to bitno, kaže Nedžad Turnadžić, direktor kompanije Eko Grad.
Nedavno provedena studija GIZ-a pokazala je da je upravljanje otpadom prepoznato kao ključna vještina za razvoj zelene ekonomije, što je potvrdilo 95% anketiranih kompanija. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu kontinuirane edukacije i stručne obuke, posebno razvoja zelenih kompetencija, koje su neophodne u svim zanimanjima stručnog obrazovanja.
A kako je u Europi?
Europsko gospodarstvo ovisi o neprekidnom toku prirodnih resursa i materijala, uključujući vodu, usjeve, drvo, metale, minerale te nositelje energije, a znatan dio tih materijala osigurava se uvozom. Ta bi ovisnost mogla postati izvor ranjivosti s obzirom na to da se globalna utrka za prirodnim resursima pojačava.
U posljednjih se nekoliko godina u okviru koncepta kružnog gospodarstva i s time povezanih politika na visokoj razini aktivno razmatraju pitanja upotrebe resursa, proizvodnje, potrošnje i otpada. Svrha je tog koncepta zatvoriti krug proizvodnje i potrošnje materijala što dužim očuvanjem vrijednosti proizvoda, materijala i resursa u gospodarstvu. Time se učinkovito smanjuje stvaranje otpada i upotreba neobrađenog materijala, čime se smanjuju i s njima povezani pritisci na okoliš.
Iako su trendovi u proizvodnji otpada prilično stabilni i stvaranje otpada nastoji se odvojiti od gospodarskog razvoja, Europa i dalje stvara veliku količinu otpada. Istovremeno se o otpadu sve više razmišlja kao o vrijednom resursu za europsko gospodarstvo. Udio recikliranog otpada polako se povećava, dok se količina otpada koji se odlaže smanjuje. Međutim, razlike u uspješnosti među zemljama i dalje su visoke.
Sveobuhvatno europsko zakonodavstvo o otpadu ključni je pokretač boljeg gospodarenja otpadom.
Sedmim programom djelovanja za okoliš utvrđuje se poboljšanje učinkovitosti resursa kao jedan od tri ključna cilja za ostvarenje vizije za 2050. koja glasi „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”, a ti su ciljevi sljedeći:
-zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Europske unije;
-pretvoriti Europsku uniju u zeleno, konkurentno gospodarstvo s učinkovitim iskorištavanjem resursa i niskom razinom emisija CO2;
-zaštititi građane Europske unije od utjecaja pritisaka na okoliš i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje.
Jasno je da isti postulati vrijede i za Bosnu i Hercegovinu koja se nastoji priključiti europskoj obitelji.
Važna konferencija u prosincu
Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine u partnerstvu s Privrednom komorom Srbije organizira međunarodnu konferenciju „OTPAD-RESURS za razvoj cirkularne ekonomije“, koja će se održati 5. prosinca 2024. godine u Beogradu. Ova konferencija predstavlja ključni događaj za sve aktere uključene u zelenu tranziciju, uključujući lidere, donositelje odluka, stručnjake, poduzetnike, financijere, javna komunalna poduzeća i predstavnike nevladinog sektora.
Jedan od istaknutih sudionika konferencije je Uroš Granić, osnivač i vlasnik BioHub doo Beograd, obiteljskog eko startupa, kao i predsjednik udruženja „BioHub Collective“. Njegov cilj je promoviranje cirkularne ekonomije i održivog razvoja kroz praktičan rad. BioHub se fokusira na prodaju biorazgradivih i reciklabilnih proizvoda od celuloze i šećerne trske, koji predstavljaju ekološku alternativu jednokratnoj plastičnoj ambalaži, sa certifikatima usklađenim sa EU standardima.
Republikainfo.com
