Za spas termoelektrana RiTE Gacko i RiTE Ugljevik potrebno je 700 milijuna maraka, koje Republika Srpska nema, a sugovornici ističu kako će biti jako teško osigurati ta sredstva, jer kako kažu, teško će bilo koja banka odobri kredite, ali i bilo koja druga međunarodna financijska institucija.
Kako kažu, jedino što preostaje su dokapitalizacija ili izdavanje obveznica.
Branko Kecman, direktor “Advantis brokera”, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da međunarodne institucije dosta teško financiraju proizvodnju iz uglja, a pogotovo ako se nema jasan plan energetskih tranzicija sa prljavih na obnovljive izvore.
– Samim tim su to tehnologije koje nitko ne želi da financira. Jako je teško naći kapital po prihvatljivim stopama prinosa i prihvatljivim troškovima. Ukoliko se nađu ti novci, to će biti ‘skupi’ novac – kazao je Kecman.
Maksim Skoko, vršitelj dužnosti direktora RiTE Gacko, kazao je za “Nezavisne novine” da je problem višegodišnjeg neulaganja u rudnike i termoelektrane doveo do toga da je sada potrebno 700 milijuna maraka.
– Sada smo došli u situaciju da je mehanizacija u rudnicima u jako lošem stanju, te da je teško osigurati sve što je potrebno za proizvodnju – kazao je Skoko.
Ističe kako će biti jako teško osigurati sredstva kod komercijalnih banaka.
– Tako da bi to mogla biti dokapitalizacija od strane matičnog poduzeća ili izdavanje obveznica – kazao je Skoko.
Željko Tepavčević, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Gacko, kazao je da, iako je sam ministar najavio da je za obje termoelektrane potrebno 700 milijuna maraka ulaganja, ta sredstva nema “Elektroprivreda Republike Srpska”, ali ni država.
– Nije realno očekivati da bilo koja banka koja posluje na tržištu Republike Srpske odobri kredit za energiju iz uglja – kazao je Tepavčević i istakao da nadležni ne znaju način na koji kako da osiguraju ta sredstva.
– Jedan od primjera je dokapitalizacija, odnosno privatni investitori, druga opcija je prodaja obveznica – kazao je Tepavčević i istakao da je jedna od opcija čak i privatizacija.
Kako je rekao, samo za narednu godinu je potrebno više od 196 milijuna maraka za spašavanje rudnika.
Milenko Stanić, ekonomista, kazao je za “Nezavisne novine” da se o ovim problemima trebalo ranije razmišljati, te da su se problemi nagomilali.
– Termoelektrane su već 10 godina u ozbiljnim problemima, tako da se ranije trebalo razmišljati o ovom problemu i zadnja situacija je da Republika Srpska na prve padavine ostaje bez električne energije – kazao je Stanić.
– Jasno je kako će problemi iz godine u godinu rasti i kako će se povećavati. Oni imaju značajne probleme u rukovođenju i jasno je kako su tamo kadrovi koji nisu kompetentni – rekao je Stanić.
Istakao je da, kad se spoje svi ti problemi, jasno je kako će termoelektrane vrlo teško same izaći iz tog problema u kojem se nalaze.
Dodaje da se ne vidi koji je to zamjenski kapacitet za termoelektrane, a pogotovo u kratkom vremenskom roku, jer solarne elektrane, kako kaže Stanić, neće moći osigurati te zamjenske kapacitete, iako se dosta investira u taj segment.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, nedavno je kazao kako je potreba za investiranjem u održivost rudarske proizvodnje i u termoelektrane po jednoj elektrani oko 350 milijuna KM.
– Toliko novca bi trebalo da osiguramo za obje kako bi mogle da preuzmu punu odgovornost da će raditi sigurno. Mi taj novac nemamo – rekao je Đokić.
