Ponedjeljak, 6 siječnja, 2025
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Top 7 tekstova u tjedan dana

Koja je razlika između bruto i neto plaće: Što znače svi termini koje nalazite na platnoj listi

Razumijevanje termina poput neto, bruto plaće, bruto 1, bruto 2, te različitih doprinosa i naknada koje se pojavljuju na platnim listama, ključno je za svakog zaposlenika.

Što je neto plaća?

Neto plaća je iznos koji radnik na kraju dobije uplatom na bankovni račun. To je “čisti” iznos koji ostaje nakon što se odbiju svi zakonski obavezni troškovi, uključujući doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti, porez i druge naknade. Ovaj iznos predstavlja stvarnu zaradu radnika i najčešće je osnovni interes zaposlenika.

Ugovorena neto plaća se može uvećati po osnovu minulog rada zaposlenika koji se računa na osnovu godina radnog staža provedenih kod poslodavca, prekovremenog rada, te ostalih koristi i bonusa koje sljeduju zaposlenika. Za potrebe izračuna primjera u ovom tekstu, koristi ćemo samo termin neto plata.

Na primjer, ako je vaša neto plata 1.200 KM, to je iznos kojim možete slobodno raspolagati nakon što su svi porezi i doprinosi uplaćeni nadležnim institucijama.

Šta je bruto plaća?

Bruto plaća predstavlja ukupni iznos koji je poslodavac dužan obračunati za isplatu radniku odnosno tto je ukupni iznos na koji poslodavac obračunava zakonom propisane doprinose za socijalna davanja i porez. Ovaj iznos uključuje:

Neto plaću (sa pripadajućim uvećanjima),

Porez na dohodak, Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao i osiguranje od nezaposlenosti. Na primjer, ako je bruto plaća 1.500 KM, radnik će nakon odbitaka (porezi i doprinosi) dobiti neto plaću, dok će odbici odnosno porez i doprinosi biti uplaćeni u relevantne fondove.

Pojmovi bruto 1 i bruto 2 objašnjavaju kako se formiraju troškovi plaće, ne samo za radnika već i za poslodavca.

Bruto 1: Ovo je iznos koji uključuje neto plaću i sve obaveze koje se odbijaju iz plaće radnika (porez i doprinosi). Bruto 1 predstavlja osnovu za obračun poreza i doprinosa. Doprinosi koji ulaze u Bruto 1 se nazivaju ‘doprinosi na teret zaposlenika’ i iznose 31%.

Bruto 2: Ovo je ukupni trošak poslodavca za radnika. Bruto 2 uključuje bruto 1 plus dodatne obaveze koje poslodavac plaća na ime radnika, kao što su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te osiguranje od nezaposlenosti. Ovi doprinosi se nazivaju ‘doprinosima na teret poslodavca’ i iznose 10,50%. Na primjer, ako je bruto 1 iznos 1.500 KM, bruto 2 iznosi 1.657,50 KM, jer se Bruto 1 uvećava za iznos doprinosa koji se računaju na teret poslodavca (10,50%).

Bruto 2 je ključan za poslodavce jer pokazuje koliko ih zaista “košta” jedan radnik.

Obračun plaća uključuje nekoliko ključnih doprinosa i poreza koji se plaćaju na različitim nivoima. U Bosni i Hercegovini ti doprinosi su:

Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO): Ovo je iznos koji se izdvaja za buduće mirovinske radnika. I radnik i poslodavac su obavezni uplaćivati doprinose za PIO.

Doprinos za zdravstveno osiguranje: Ovaj doprinos omogućava radnicima pristup zdravstvenim uslugama. Kao i kod PIO, doprinos za zdravstveno osiguranje uplaćuju i radnik i poslodavac.

Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti: Ovo je fond koji pomaže radnicima koji izgube posao. Doprinos uplaćuje i radnik i poslodavac.

Porez na dohodak: Porez na dohodak se obračunava na osnovu zakonski definiranih stopa, koje variraju u zavisnosti od entiteta (Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko Distrikt). Na iznos poreza može utjecati osobni odbitak, koji može biti uvećan za određeni postotak za svakog održavanog člana obitelji. Nadalje, osobni odbitak može biti uvećani za iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana ili na iznos plaćenih zdravstvenih usluga ili lijekova , što je zasebno propisano u Zakonu o porezu na dohodak.

Na platnim listama često ćete naići na još nekoliko bitnih pojmova:

Osnovica za obračun: Ovo je osnovni iznos na koji se primjenjuju zakonske stope za obračun poreza i doprinosa.

Koeficijent: Ovo je broj kojim se osnovica množi kako bi se dobila osnovna plata. Koeficijent zavisi od pozicije radnika, nivoa stručne spreme i drugih faktora.

Topli obrok: Ovo je iznos koji radnik dobiva kao naknadu za ishranu tijekom radnog vremena. Topli obrok se obično obračunava po danima rada.

Regres: Jednokratna naknada za korištenje godišnjeg odmora. U mnogim firmama regres je dodatni motivacijski faktor za radnike.

Prekovremeni rad: Sati koje radnik odradi iznad redovnog radnog vremena, a koji se plaćaju uvećano, u skladu sa zakonom.

Kako funkcionira obračun plaća u Bosni i Hercegovini?

Obračun plaća u Bosni i Hercegovini zavisi od entiteta u kojem radnik obavlja svoju djelatnost, budući da Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt imaju različite stope poreza, doprinosa i pravila za obračun zarada. U nastavku ćemo detaljno objasniti kako se obračunava plaća u FBiH i RS, uključujući ključne poreze i doprinose, piše Klix.ba.

U FBiH obračun plaća uključuje porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje, koji se plaćaju na teret zaposlenika, ali i poslodavca.

Porez na dohodak: Stopa poreza na dohodak iznosi 10 posto. Porez se obračunava na osnovicu koja se dobije tako što se bruto plata umanji za doprinose na teret zaposlenika i osobni odbitak.

Osobni odbici: Pored iznosa osnovnog osobnog odbitka za svakog zaposlenika koji ima poreznu karticu (300,00 KM), ovaj odbitak može biti uvećan za izdržavane članove obitelji, iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana ili iznos plaćenih zdravstvenih usluga ili lijekova. Bitno je napomenuti da odbitak za iznos plaćene kamate ili zdravstvenih usluga ili lijekova, zaposlenik može potraživati kroz Godišnju prijavu poreza na dohodak. Kroz obračun plaće se koriste samo osobni odbici za zaposlenika osobno ili uvećano za izdržavane članove obitelji.

Doprinosi za socijalno osiguranje (na teret zaposlenika): Mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO): 17 posto. Zdravstveno osiguranje: 12,5 posto. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 1,5 posto. Ukupan iznos doprinosa na teret zaposlenika iznosi 31 posto bruto plaće.

Doprinosi za socijalno osiguranje (na teret poslodavca) Pored doprinosa zaposlenika, poslodavci u FBiH moraju uplaćivati dodatne doprinose, što čini dio ukupnih troškova rada (bruto 2):

Mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO): 6 posto. Zdravstveno osiguranje: 4 posto. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,5 posto. Ukupan iznos doprinosa na teret poslodavca iznosi 10,5 posto bruto plaće.

Ako je bruto plaća radnika 1.500 KM i koristi se samo osobni osnovni odbitak obračun izgleda ovako: Doprinosi zaposlenika (31 posto): 465 KM. Iznos osobnog odbitka je 300 KM. Osnovica za porez na dohodak: 735 KM (1.500 KM – 465 KM – 300 KM). Porez na dohodak (10 posto): 73,50 KM. Neto plaća: 961,50 KM (1.500 KM – 465 KM – 73,50 KM). Doprinosi poslodavca (10,5 posto): 157,50 KM. Ukupan trošak poslodavca (bruto 2) iznosi 1.657,50 KM.

Također, bitno je spomenuti da je poslodavac u obavezi da obračuna i plati sljedeće naknade: opću vodnu naknadu (0,50% od neto plaće), naknada za elementarne nepogode (0,5% od neto plaće) i naknadu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, što dodatno uvećava ukupan trošak poslodavca.

Bruto plaću u RS-u čine neto plaća, doprinosi za socijalno osiguranje i porez.

U RS-u obračun plaća se razlikuje po stopama doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak.

Porez na dohodak: Stopa poreza na dohodak u RS iznosi 8 posto. Porez se obračunava na osnovicu koja se dobije tako što se bruto plaća umanji za zakonski propisanu poreznu olakšicu.

Osobni odbici: Zaposlenik ima pravo na osnovni osobni odbitak u iznosu od 1.000,00 KM mjesečno, koji se može uvećati za izdržavane članove obitelji, te za iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana. Također, napomena, odbitak za iznos plaćene kamate zaposlenik može potraživati kroz Godišnju prijavu poreza na dohodak. Kroz obračun plaće se koriste samo osobni odbici za zaposlenika osobno ili uvećano za izdržavane članove obitelji.

Doprinosi za socijalno osiguranje (na teret zaposlenika): Mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO): 18,5 posto. Zdravstveno osiguranje: 10,2 posto. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,6 posto. Doprinos za dječju zaštitu: 1,7 posto. Ukupan iznos doprinosa na teret zaposlenika iznosi 31 posto bruto plaće.

Ako je bruto plaća radnika 1.500 KM i zaposlenik ima samo osnovni osobni odbitak obračun izgleda ovako: Doprinosi zaposlenika (31 posto): 465 KM. Iznos osobnog odbitka iznosi 1,000 KM. Osnovica za porez na dohodak: 500 KM (1.500 KM -1.000 KM – ). Porez na dohodak (8 posto): 40,00 KM. Neto plaća: 995,00 KM (1.500 KM – 465 KM – 40,00 KM).

U RS-u nema propisanih doprinosa na teret poslodavca. U RS-u poslodavci su dužni još i da obračunaju naknadu za Fond solidarnosti (0,25% od neto plaće), naknadu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (0,10% na bruto plaću) i naknadu za vode Srpske (1 KM po zaposlenom).

Razumijevanje razlike između neto i bruto plaće, kao i svih obaveza koje proizlaze iz plaća, ključno je za svakog radnika i poslodavca u Bosni i Hercegovini.

Za radnike, neto plaća je ono što primaju, ali bruto plaća i doprinosi osiguravaju njihova prava na mirovinsku, zdravstvenu zaštitu i druge beneficije. Ako ste radnik, uvijek pažljivo pregledajte svoju platnu listu kako biste se uvjerili da su sva obračunavanja ispravna.

Klix.ba

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.