Ovih dana u Zapadnohercegovačkoj županiji buru u javnosti podigao je prijedlog Vlade Županije Zapadnohercegovačke kojim se smanjuje naknada za djecu u višečlanim obiteljima.
Naime, ŽZH je jedna od rijetkih županija koja se može pohvaliti pozitivnim prirodnim prirastom. Čak se može reći da demografski stoji najbolje od svih ostalih županija. U prošloj godini je sedam mjeseci uzastopno bilježila pozitivan prirodni prirast, a u prva tri mjeseca 2024. godine jedina je županija u Federaciji BiH koja ima više rođenih nego umrlih.
“Slatke brige”
Zakon o zaštiti obitelji s djecom, zajedno s mjerom koja se odnosi na treće i svako sljedeće dijete u obitelji, usvojen je 2022. godine pod predsjedanjem Vlade Zdenka Ćosića, a na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH, na čijem je čelu i tada, kao i sada, bio ministar Tomislav Pejić. Ministar je tada medijima objašnjavao kako mu je drago što je ovaj zakon naišao na pozitivne reakcije u javnosti, te kako se nada da će “Skupština prepoznati važnost ovoga zakona i usvojiti ga kako bi se on što prije mogao primjenjivati”, piše Blijesak.info.
“Mislim da će ova mjera biti mjerljiva u narednom razdoblju te se nadam da ćemo u sljedećem razdoblju imati slatke brige oko osiguranja i povećanja sredstava, te da će se natalitet i fertilitet na području naše županije povećati”, izjavio je ministar i zaključio kako ”nam je svima u interesu da nas više ima”.
Mjera je dala rezultate
Uistinu, mjera se pokazala učinkovitom, što pokazuju i podaci o broju rođenih kojima se često znaju pohvaliti i čelni ljudi ŽZH-a. Osim toga, često se ističe kako su za porast broja rođenih i obitelji s troje i više djece zaslužne upravo demografske mjere koje provodi ova županija. Mjera je do sada iznosila 500 KM, a prema trenutno važećim propisima i s obzirom na odluku o povećanju minimalne plaće, ona sada ne može biti manja od 700 KM.
Stoga je javnost iznenađena postupkom Vlade ŽZH-a, koja je na prošlotjednoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti obitelji s djecom, koji je po hitnom postupku uputila u skupštinsku proceduru.
Prijedlog sadrži jednu jedinu izmjenu, a to je smanjenje minimalne visine izdatka za treće i svako sljedeće dijete, koji će umjesto dosadašnjih 70% sada iznositi 50% najniže neto plaće u FBiH.
Ministar protiv sebe
Osim novog premijera Predraga Čovića, prošli izbori nisu donijeli velike promjene. Naime, u Zapadnohercegovačkoj županiji nije došlo do promjene vlasti. Štoviše, dobar dio ministara u sastavu Vlade ostao je isti kao i u prošlom sazivu.
U toj istoj Vladi, koja sada traži izmjene, i dalje sjedi ministar Tomislav Pejić. On je na sjednici Vlade ŽZH-a glasao protiv zakona koji je sam predložio prije dvije godine i dao prijedlog izmjena koje pobijaju njegov prvotni zakon.
Test dosljednosti
Opravdano je postaviti pitanje hoće li njegov primjer slijediti zastupnici koji su također podržali usvajanje ove mjere u prošlom sazivu. Među njima su Ivan Jelčić, Klaudija Skoko, Ivana Barišić, Marko Radić, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Tomislav Mandić, Damir Jurišić, Ivan Damjanović, Milan Ševo, Ante Pavlović, Željko Dragićević, Zvonko Jurišić i Marija Lovrić.
Svi su oni u prošlom sazivu na 31. sjednici Skupštine, održanoj 2. kolovoza 2022. godine, podigli ruku za prijedlog zakona u kojem je izričito navedeno da naknada za treće i svako sljedeće dijete ne može biti niža od 70% najniže neto plaće u FBiH.
S obzirom na uspješnost mjere i pozitivan odjek u javnosti, moglo bi se reći da dio ovih zastupnika svoj mandat može zahvaliti upravo toj odluci, zbog čega će njihova dosljednost i sada biti na ozbiljnom testu.
U lokalnim medijima može se pročitati kako se Vlada pravda iznenadnim povećanjem minimalne plaće. No, upravo je tadašnji premijer ŽZH-a, kao da je naslutio što će se dogoditi, naglasio kako je ovu mjeru uredio zakonom, a ne nekom odlukom koja bi sutra mogla doći u pitanje voljom neke strukture ili vlasti. Zbog toga Vlada za izmjenu ovoga zakona treba osigurati skupštinsku većinu, a hoće li to i uspjeti, te hoće li prvobitni Zakon o zaštiti obitelji srušiti njegovi tvorci, ostaje za vidjeti u četvrtak kada je zakazana sjednica Skupštine ŽZH-a.