Glavna skupština Ujedinjenih naroda donijela je Odluku da se 27. siječnja, kada je oslobođen koncentracijski logor “Auschwitz”, obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta, a odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 16. siječnja 2007. godine, 27. siječnja se u našoj zemlji obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.
Uredništvo portala OTPOR.Media pridružuje se ovom Danu Sjećanja na žrtve Holokausta u Drugom svjetskom ratu, te također izražavamo duboko suosjećanje prema svim nevinim žrtvama koje su stradale nakon Drugog svjetskog rata, a pogotovo suosjećamo sa svim žrtvama u ratovima koji se danas vode na području Ukraine, te Palestine- pojasa Gaze.
ČOVIĆEV NEOČEKIVANI POTEZ: ZAŠTO SE PREDOMISLIO I POJAVIO NA DOGAĐAJU ORGANIZIRANOM OD STRANE KABIRIJA?
Mostar, 27. siječnja 2025. –
Politički razlaz i javno negiranje Kabirija
Podsjetimo, Dragan Čović se prije nešto više od godinu dana distancirao od Amira Gross Kabirija, saznavši da su financijski kriminal i zlouporabe u Aluminiju izašle debelo na površinu, koje su nanijele veliku štetu kompaniji.
Prema Čovićevim riječima među svojim najbližim suradnicima dalo se primijetiti , da je Čović ozbiljno ponižen i izigran od strane Kabirija , a što definitivno čini ogromnu štetu njemu osobno u političkoj karijeri koja je na zalasku, pa mu je ta mrlja zasigurno zasmetala.
Čović je poznat po smirenosti, neemocionalnosti, uvijek prisutnom optimizmu (bez podloge), te njegov osobni prekid odnosa sa Kabirijem bio je toliko dramatičan da je Čović mnogim svojim suradnicima zabranio bilo kakvu suradnju s Kabirijem. Među tim mnogim Čovićevim suradnicima ne spada Mario Kordić (gradonačelnik Mostara), koji je kao vjerni pas ostao uz Kabirija, do dan danas, a pozadina tog prijateljstva , vjernosti je toliko duboka da je Kordić stavio željeznu zavjesu na oči, kada su u pitanju sve malverzacije, kaznena djela koja se događaju na relaciji Aluminij industries doo – Aluminij d.d. gdje Aluminij u Kabirijevim „Kandžama“ tone stotine mil KM u gubitke, to Kordiću ne smeta, jer je privatno prijateljstvo iznad interesa Aluminija, iznad interesa Mostara.
Međutim, unatoč toj oštroj retorici koju je Čović vodio sam sa sobom, te je poruke i svoje stavove podijelio sa čelništvom Stranke, jer je nasamaren ne jednom već više puta od strane Kabirija, Čović je jučer na Dan Sjećanja na Žrtve Holokausta napravio vrlo čudan politički manevar te se pojavio na događaju koji je Kabiri organizirao kao Predsjednik židovske općine Mostar, na židovskom groblju u Mostaru.
Židovska kapica ili „Jarmulka“ je dio židovske vjerske tradicije da se ta kapica (Jarmulka) nosi za vrijeme molitve i dok se izgovara Božje ime prilikom govorenja blagoslova, učenja i za vrijeme boravka u sinagogi ili ješivi. Židovski zakon nalaže muškarcima da pokrivaju svoju glavu kao znak poštovanja i bogobojaznosti .
Kapica s logotipom – simbol sponzorstva ili političke kalkulacije?
Jedan od detalja koji je privukao pažnju javnosti jest simbolika židovske kapice koju su Čović i Kordić nosili na ovom događaju. Naime, kapica je imala ušiven logotip Kabirijeve tvrtke, što je otvorilo pitanje je li Kabiri na neki način financijski sponzorirao događaj kako bi vratio politički ugled ili možda “prisilio” Čovića na sudjelovanje, pa čak da mu Čović na neprimjerenom mjestu sponzorira nekakvu Grupaciju MTA, a za koju smo pisali i dokazivali da je imaginacija a ne Grupacija. Inače sponzorstva kompanija na javnim eventima se svugdje u svijetu plaćaju, pa je pitanje da li su od sponzoriranja Kabirijeve nepostojeće tvrtke „MTA“ profitirali Kordić i Čović. Ako ne, onda je još jednom Kabiri uspio, nabiti svojim mecenama „magareće uši“.
Navedeni kompanijski logo na kapicama koje su nosili Čović i Kordić izazvalo je ogorčenje javnosti i pitanja o tome je li ovaj događaj zloupotrijebljen u komercijalne svrhe. Takvo reklamiranje na osjetljivom i povijesno važnom obilježavanju Holokausta mnogi smatraju neprimjerenim.
Utjecaj izraelske diplomacije
Istražujući ovaj čudan politički manevar i pojavljivanje Čovića baš u Mostaru, a ne u Sarajevu na komemoraciji i Sjećanju na žrtve Holokausta , što bi mu bilo primjerenije ugledu i funkciji koju obnaša, neki sugovornici bliski „Stranci“ stava su u sumnju da je Galit Peleg, izraelska veleposlanica za BiH sa sjedištem u Tirani, mogla odigrati ključnu ulogu u Čovićevom dolasku. Mnogi nagađaju da je veleposlanica koristila pritisak ili diplomatske kanale preko posrednika kako bi osigurala Čovićevu prisutnost, unatoč njegovom prethodnom stavu prema Kabiriju. Izraelski interesi u Regiji, posebno u kontekstu ekonomskih i političkih odnosa su „PREVAŽNI“, a u središtu tih i ekonomskih i političkih odnosa i interesa je sam Amir Gross Kabiri, mogli bi biti motiv za takav diplomatski angažman.
Napominjemo, a mediji su pisali u zadnje dvije godine, da je izraelska diplomacija u BiH, koju predvodi nerezidentna veleposlanica Galit Peleg, isključivo i jedino usmjerena i motivirana kako politički, tako i ekonomski da se zaštiti Kabirija, osigura njegov opstanak u Aluminiju, a sve bez obzira na malverzacije, prevare, gospodarski kriminal, korupciju isl. Prema dosadašnjim nastupima gđa. Peleg je pokazala da je Cilj izraela u BiH – Kabiri- a ne unapređenje diplomacije i odnosi dvije države, tako da veleposlanica Peleg primjetili ste nije više dobro došla u Sarajevu, ali jeste u Mostaru, Istočnom Sarajevu i Banja Luci.
Mediji su pisali?
Čović, koji je u razdoblju od 2020. do 2023. podržavao Kabirija kao lažnog investitora u Aluminiju sa donesenim kapitalom od cijelih 5000 KM, navodno je prekinuo veze kada su se ovi skandali počeli otkrivati.
Čović kao dio toga plana nije očekivao da će se Kabiri zaigrati i skrenuti sa kursa, te da će sve izaći na vidjelo – financijska afera, gospodarski kriminal direktora i Nadzornog odbora Aluminija, Lažna gospodarska komora i presjecanja vrpce Čovića na otvaranju Udruženja građana, a ne Komore, presijecanje vrpce Čovića na nezakonito, i malverzacijama otetog prostora Galerije Aluminij , sve se to kumuliralo u Čoviću, tako da već više od godinu dana je stavio Kabirija na hlađenje, čekajući da ga netko drugi makne kako iz Aluminija, tako i iz političke scene kojom pokušava zavladati iz sjene.
No, pitanje koje sada lebdi u zraku jest: što se promijenilo u stavu Čovića, kada jučer rame uz rame sa MTA kapicom na glavi započinje novi „Prljavi ples“ sa Kabirijem ?
Politička šteta ili strateški potez?
Čovićev dolazak na događaj koji organizira čovjek kojeg je donedavno osuđivao i distancirao se od njega, mogao bi imati dalekosežne posljedice za njegov politički kredibilitet. Pojava u društvu Kabirija, uz simboliku kapice s logotipom tvrtke, otvara prostor za spekulacije o mogućim skrivenim dogovorima, političkim pritiscima ili čak potencijalnim ucjenama.
Iako se Dragan Čović nije izravno obratio medijima kako bi objasnio razloge svog dolaska, baš u Mostaru a ne u Sarajevu gdje je u židovskoj općini Sarajevo održana je komemorativna akademija na kojoj su nazočili brojni uzvanici najvećeg diplomatskog kora kao i visoki predstavnik u BiH,. ovaj događaj povratka Dragana Čovića u krilo Kabirija ostavlja dojam snažnog diplomatskog pritiska u kojem su interesi izraelskih predstavnika mogli prevagnuti nad Čovićevim osobnim ili političkim.
Ključna pitanja
-Je li Kabiri financijski sponzorirao ovaj događaj kako bi izgladio svoj ugled u BiH?
-Kakvu je ulogu odigrala izraelska diplomacija u Čovićevom zaokretu?
-Može li ovaj događaj imati šire političke implikacije za HDZ BiH i Čovićevu poziciju u stranci, uzimajući u obzir činjenicu, kako će se Čović opravdati i pojasniti svima onima kojima je rekao: „Nemojte se družiti sa Kabirijem“?
-Definitivno pitanje je, je li ovim potezom Čović sam sebi srozao politički kredibilitet?
Iako su motivi Čovićevog sudjelovanja zasad nepoznati, jedno je sigurno: ovaj događaj otvara brojna pitanja o političkoj vjerodostojnosti konkretno HDZ-a BIH tj njenog Predsjednika, te ulozi stranih faktora u domaćim političkim procesima koji su zasigurno prisutni i jaki.
Je li ovaj potez rezultat političkog pritiska, osobnih interesa ili strateškog ustupka? Jedno je sigurno – ovaj događaj baca novo svjetlo na odnose između Čovića i Kabirija, ali i na potencijalnu zloupotrebu osjetljivih povijesnih događaja u svrhu osobne ili korporativne promocije.
Marija Tavelić / OTPOR.Media