Vlasti u Republici Srpskoj planiraju da definiraju taj entitet u Bosni i Hercegovini kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda.
Sve ovo se, između ostalog, navodi u radnoj verziji novog Ustava RS, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Radi se o odredbama koje su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština RS bi 12. ožujka trebala raspravljati o Nacrtu Ustava, što je još jedan secesionistički potez vlasti u RS, nakon što su prošlog tjedna stupili na snagu zakoni o zabrani funkcioniranja sudskih i istražnih organa Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta.
Osim toga, na istoj sjednici zastupnici će raspravljati i o osnivanju specijalnog suda i tužiteljstva za “zaštitu ustavnog uređenja”.
Ranije je pravni ekspert Davor Trlin za RSE rekao da novi Ustav ne smije biti u suprotnosti sa državnim Ustavom, odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika.
Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine.
Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti “u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta”.
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da “vrate” na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za što su glasali i predstavnici RS.
‘Država srpskog naroda’
U trećem članu novog Ustava se spominje da je Republika Srpska “država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive ravnopravno i bez diskriminacije sudjeluju u vršenju vlasti”.
Također se spominje da je RS “suverena na svom kopnenom području”, kao i “rijekama, jezerima i zračnim prostorom iznad tih područja”.
Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država.
Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezerviran samo za državu BiH, a ne i entitete.
Ustavom se također želi produžiti mandat predsjednika RS sa četiri na pet godina, što je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH.
Još jedna odredba je i prebacivanje glavnog grada RS iz Sarajeva u Banjaluku, u kojoj je sjedište većine entitetskih institucija.
Samoopredjeljenje i konfederacije
Novi Ustav RS dalje navodi da RS ima pravo na samoopredjeljenje, iako Ustav BiH to nigdje eksplicitno ne navodi.
U jednom od članova, navodi se i da se RS može udruživati u “složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država”
Mogućnost stupanja u konfederaciju sa drugim državama je ranije bila sastavni dio Ustava RS, ali je kasnije uklonjena ustavnim amandmanima.
Uoči presude pred Sudom BiH, entitetski predsjednik Milorad Dodik, u izjavama je spominjao mogućnost konfederacije sa susjednom Srbijom.
Osnivanje vojske
“Republika Srpska ima svoju vojsku”, glasi prvi stav 116. člana dokumenta.
Navodi se da se o njoj donosi poseban zakon, da njom zapovijeda predsjednik RS.
Također je istaknuto da svi građani imaju pravo i dužnost da brane i štite “suverenitet, teritorijalni integritet, nezavisnost i ustavni poredak RS”.
Narodna skupština RS je nadležnost u oblasti obrane prenijela na nivo BiH 1. rujna 2005. godine usvajanjem reforme obrane.
Tom odlukom je praktično prihvaćeno ukidanje Ministarstva obrane i Generalštaba Vojske RS, te podržana njena transformacija u Oružane snage BiH od početka 2006. godine.
Zakon o odbrani BiH je usvojila Parlamentarna skupština BiH krajem rujna 2005. godine, a za taj zakon su glasali i zastupnici Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ukidanje Vijeća naroda RS
Vijeće naroda RS, posebno tijelo koje putem mehanizama zaštite “vitalnog nacionalnog interesa” kontrolira zakone usvojene u NSRS, uopće se ne spominje u tekstu radne verzije.
Ovo tijelo je sačinjeno od tri osmočlana kluba konstitutivnih naroda u BiH, i jednog četvoročlanog kluba Ostalih, te se stara o ostvarivanju prava naroda da budu adekvatno zastupljeni u vlasti, kao i pitanjima obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, i sl.
Uspostavljeno je 2003. godine, na osnovu odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, koja propisuje da u zakonodavstvu oba entiteta moraju biti zastupljena sva tri naroda.
Nije najjasnije da li će Vijeće naroda sudjelovati u proceduri donošenja ovog dokumenta, obzirom da trenutni Ustav RS ne definira pisanje sasvim novog Ustava.
Procedura izmjene Ustava RS
Prijedlog izmjena Ustava mogu podnijeti entitetski predsjednik, Vlada, i najmanje 30 zastupnika Narodne skupštine RS.
Nakon toga se utvrđuje Nacrt, koji ide na javnu raspravu, a sljedeći korak je glasanje o Prijedlogu u parlamentu, za što je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 56 od 83 poslanika.
Također je potrebna većina i u klubovima konstitutivnih naroda u Vijeću naroda RS. U Klubu Bošnjaka, koalicija okupljena oko Dodikovog SNSD-a nema potrebnu većinu od pet zastupnika.
Na novom Ustavu će raditi devetočlana grupa na čijem čelu je Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci i bivši sudac Ustavnog suda BiH.
Osim Popovića, tu su i Miloš Bukejlović, ministar pravde RS-a, Jelena Pajić Baštinac, generalna tajnica predsjednika RS-a, i Dalibor Panić, generalni tajnik Vlade RS-a. Svi su na listi sankcija američkog Ministarstva financija, zbog antidejtonskog djelovanja.
