Bosna i Hercegovina blizu je pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Riječ je o jednoj od rijetkih europskih država koje nisu dio tog područja, što sa sobom nosi visoke troškove.
Pridruživanje SEPA-i neće značiti uvođenje eura kao službene valute u Bosni i Hercegovini, nego će osigurati jednak položaj bh. fizičkih i pravnih osoba u domaćem i prekograničnom platnom prometu s državama koje su već članice SEPA-e. Konkretno, ta jednakost podrazumijevat će:
Smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i poduzetnici ostvariti znatne uštede. Prema procjeni Svjetske banke, te su naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim državama izvan SEPA-e šest puta više nego u državama koje su njezin dio.
Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Jasmina Selimović ukazala je na to da se naknade za transakcije koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu godišnje naplate u iznosu od čak 100 milijuna eura.
Unaprjeđenje bh. platnog sustava, što će se ogledati i u uvođenju instant plaćanja. Između ostalog, instant plaćanja omogućit će da transakcije budu znatno brže nego sada te da se realiziraju i neradnim danima. Time se više neće dugo čekati da plaća ili mirovina “sjedne” na račun nakon uplate.
Pridruživanje SEPA-i posebno je važno s obzirom na to da bh. dijaspora šalje znatna sredstva u svoju matičnu državu. Prema podacima Centralne banke, novac koji šalje dijaspora generira oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Stoga će pridruživanje SEPA-i unaprijediti ukupno gospodarstvo Bosne i Hercegovine.
Očekivalo se da bi Bosna i Hercegovina ove godine mogla postati dio ovog područja, ali do toga nije došlo. Ipak, nadležni su uvjereni da će se to ostvariti do proljeća sljedeće godine.
Državne vlasti obavile su svoj dio posla, a sada preostaje da entitetske vlasti dovrše započete aktivnosti. Ako se Bosna i Hercegovina SEPA-i ne pridruži do proljeća, postoji rizik da će proces trebati započeti ispočetka, jer Europska unija planira ažurirati propise koji se odnose na SEPA-u.
Klix.ba
