Županija 10 gotovo je dvadeset godina dodjeljivala koncesije na temelju zakona koji – ne postoji. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata, vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su županijske vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale na temelju propisa koji je stavljen izvan snage još 2007. godine.
Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je Općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je u potpunosti isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojem području.
„Ustavni sud FBiH nam je tada rekao da je taj zakon stavljen izvan snage još 2007. godine“, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.
Ustavni sud je, među ostalim, službeno obavijestio i općinu i županijske vlasti da se propis po kojem su koncesije dodjeljivane „ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji“. Unatoč toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.
Zbog neprovođenja obvezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (Županija 10).
„Tužiteljstvo Hercegbosanske županije provodi sve mjere i radnje radi utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke“, kazali su za RSE iz Tužiteljstva.
Odlukom Ustavnog suda FBiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.
Ugovori na temelju kojih su građeni smatraju se ništavnima od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti ulaganja vrijednih milijarde eura – kao i odgovornosti onih koji su ih odobrili.
Među njima su i tri izgrađene vjetroelektrane: Ivovik, koja je u kineskom vlasništvu, Mesihovina, koju je izgradila državna elektroprivreda, te Jelovača, koju je izgradila privatna tvrtka iz BiH, svaka vrijedna oko 100 milijuna eura.
Ovaj propust otvorio je prostor za moguće tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.
Kako navode u Tužiteljstvu Hercegbosanske županije, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući da je Ustavni sud za provedbu presude iz 2007. godine zadužio županijsku Vladu i Skupštinu.
Do sada su saslušani predstavnici Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva.
Saslušana je i županijska pravobraniteljica, nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedokinje.
U decentraliziranom sustavu vlasti, država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji se grade na državnoj granici.
Koncesije za većinu projekata dodjeljuju Vlada Republike Srpske i deset županijskih vlada u Federaciji BiH, koje, među ostalim, imaju nadležnosti u području gospodarstva.
Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?
Prema podacima do kojih je došao RSE, Vlada Županije 10 potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto.
Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura, dok se vrijednost 18 vjetroparkova procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura.
Vjetroelektrana Ivovik, u potpunosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i nalazi se u probnom radu. Od početka gradnje traje spor između vlasti i mještana, koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.
„Ako nema zakona, onda nema ni prava. Svaka koncesija je ništavna. Po mom mišljenju, odluka Ustavnog suda FBiH mora se odnositi i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem po tom nepostojećem zakonu ništavno“, kazao je za RSE Perica Babić, odvjetnik mještana.
Vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine. Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju vjetroparka Poklečani, čemu se protive mještani i ekološke udruge jer je planiran na rubu zaštićenog prirodnog područja.
Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe izgradila je privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u BiH.
Iz tih tvrtki nisu odgovorili na upit RSE-a jesu li se obraćali vlastima, ili su se vlasti obraćale njima, u vezi s mogućom ništavnošću koncesijskih ugovora.
Osim vjetroelektrana, Županija 10 dodijelila je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana, čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 milijuna eura. Svi solarni projekti nalaze se u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.
Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevnog kamena, ali i lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je to područje BiH bogato.
Politička šutnja
Pet premijera i pet vlada Županije 10, postupajući prema prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage.
Nijedan bivši ni sadašnji dužnosnik nije odgovorio na upite Radija Slobodna Europa.
Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Županije 10, koje nije reagiralo na pisani upit RSE-a o tome kako namjerava riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora koje Ustavni sud FBiH, Tužiteljstvo i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja.
Predsjednik Skupštine Županije 10 Jozo Ćosić izjavio je za RSE da je usvojen nacrt novog zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga Vlada uputi u parlamentarnu proceduru kao prijedlog.
„Nadam se da će se pred zastupnicima naći u sljedećih mjesec ili dva. Vjerojatno će se pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici rade. Ne znam detalje“, rekao je Ćosić.
Kako je do toga došlo?
Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u rujnu 2007. godine da je Županija 10 donijela Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina poput zemljišta, šuma i ruda.
Županijskim vlastima dan je rok do svibnja 2008. godine za donošenje novog zakona. Umjesto toga, u lipnju 2008. izmijenjen je i dopunjen stari zakon, iako je, prema odluci Ustavnog suda, već prestao važiti.
Taj „dopunjeni zakon“, kako je naveo i sam Ustavni sud FBiH u odluci iz 2025. godine, „nije se mogao niti smio primjenjivati“.
Što će biti s koncesijama?
„Neznanje pravnih propisa ne oslobađa od odgovornosti, osobito one koji su ih bili dužni poznavati. Ako je nešto učinjeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi su pravni akti ništavni“, izjavio je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda FBiH.
I on, kao i Tužiteljstvo Hercegbosanske županije, navodi da se ništavnost mora utvrditi u posebnom sudskom postupku.
Iz Tužiteljstva ističu da nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora, već je to u nadležnosti tijela za zaštitu imovine Županije 10.
Županijska pravobraniteljica Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE-a je li pokrenula takav postupak.
S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva, bivši i sadašnji županijski dužnosnici mogli bi se suočiti s tužbama Tužiteljstva, općina, mještana i investitora.
Do sada nijedna optužnica nije podignuta niti potvrđena.
