Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) Bosna i Hercegovina nalazi se među četiri najlošije pozicionirane države u Europi, s ocjenom 34 od mogućih 100. Na svjetskoj ljestvici zauzima 109. mjesto, koje dijeli s Alžirom, Nepalom i Indonezijom. Neznatna promjena – jedan bod više u odnosu na prošlu godinu – ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije, jer BiH i dalje ostaje na samom dnu Europe, gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije po ljudske živote te suzbijanja građanskih sloboda.
Upravo je fokus ovogodišnjeg CPI istraživanja bio na posljedicama koje urušavanje demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer se države s izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima nadzora nad radom vlasti učinkovitije suprotstavljaju korupciji. Po tom pitanju u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer smo po stanju korupcije koje mjeri CPI između zemalja koje se ocjenjuju kao neuspjele demokracije i država koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj koji je tijekom prošle godine imao za cilj suzbijanje slobode govora i udruživanja, kao i urušavanje pravnog poretka.
Globalni izvještaj objavljen uz rezultate CPI-ja također je fokus stavio na financiranje izbornih kampanja, koje je od vitalnog značaja za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu važno je naglasiti da istraživanje TI BiH-a pokazuje kako u ovoj oblasti vlada potpuni mrak, pri čemu su stranke u posljednjim izvještajima prikrile najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji u kojoj vlada privid demokracije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više nastoji ovladati izbornim procesom, što je potvrđeno i otkrivanjem masovnih izbornih manipulacija.
U regionalnom izvještaju Transparency International navodi se da napredak BiH u borbi protiv korupcije ometaju neuspješni napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja u pravosuđu te da se učinkovito regulira neovisnost sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces usvajanja zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka nastoje zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.
Takvo pravosuđe u zemlji koja je na samom dnu po stanju korupcije i dalje bilježi porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih kaznenih djela. U takvoj situaciji brojne korupcijske afere koje su obilježile prošlu godinu, poput afera Vijadukt ili Pretis, nisu dobile pravosudni epilog.
Još jedno kritično područje i dalje ostaje sprječavanje sukoba interesa, gdje prema novom zakonu na državnoj razini i dalje nije izrečena nijedna sankcija, u Republici Srpskoj je praktično ozakonjen sukob interesa proizvoljnim tumačenjima, a na razini FBiH se zakon ne primjenjuje već više od 13 godina. Zbog toga je TI BiH nedavno, uz podršku 13 parlamentaraca, inicirao usvajanje novog zakona o sukobu interesa u FBiH, a glasanje u Parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri opstruiraju ključne reforme zbog kojih se BiH godinama nalazi na samom dnu Europe.
S ovim razinama korupcije BiH ne može praviti bilo kakve ozbiljne korake u europskim integracijama, a većinu reformi neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom. Ipak, i dalje svjedočimo očitim opstrukcijama reformskih procesa, posebno od ključnih aktera u vlasti koji prolaze krizu legitimiteta i nastoje zadržati poluge moći, odupirući se demokratskim procesima – kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.
Zato TI BiH apelira na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da pruže podršku borbi protiv korupcije, jer se u suprotnom mogu očekivati samo daljnji koraci prema urušavanju institucija te suzbijanju ljudskih prava i građanskih sloboda.
OTPOR.Media
