Preslagivanje unutar NATO saveza, u kojem europske zemlje preuzimaju veću odgovornost u zapovjednoj strukturi, otvara novo poglavlje sigurnosne i političke dinamike na europskom kontinentu. Novije članice europskih država imati će znatno istaknutiju ulogu u vojnom vodstvu, što neminovno utječe i na Bosnu i Hercegovinu. U zemlji u kojoj se isprepliću proces islamizacije unutar bošnjačkog korpusa, srpski radikalizam i europski put Hrvata, politička stabilnost ostaje izazov.
Bosna i Hercegovina suočava se s tri paralelne političke stvarnosti:
Bošnjačka politika – obilježena procesima društvenog, političkog i kulturnog preoblikovanja prema načelima islama.
Srpska politika – pod snažnim utjecajem radikalne retorike i političkog vodstva koje se bori za prava Srba u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska politika – europski orijentirana, prepoznata kao pomirljivi model među konstitutivnim narodima.
Ove tri dinamike stvaraju politički prostor u kojem je teško postići konsenzus o ključnim reformama potrebnim za napredak prema Europskoj uniji.
Teret prošlosti
Prepreke europskom putu Bosne i Hercegovine predstavljaju isluženi političari s karijerama iz osamdesetih godina prošlog stoljeća i članstvom u totalitarnoj komunističkoj partiji. Dominacija političkih lidera formiranih u sustavu Saveza komunista Bosne i Hercegovine rezultirala je:
–pravnim kaosom (primjer su blokade u radu Vijeća ministara i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine),
–ekonomskim kaosom (stagnacija privatnog, točnije poduzetničkog sektora),
–socijalnim kaosom (slabo korištenje EU fondova),
–masovnim iseljavanjem pripadnika svih triju naroda iz Bosne i Hercegovine.
Prezimenima poput Izetbegović, Čović, Dodik, Krišto, Nikšić, Nović i Džaferović simbolizira se politički ciklus koji traje desetljećima od vremena komunizma i koji je doveo do duboke institucionalne paralize cijelog bosanskohercegovačkog društva. Izborna 2026. godina je prigoda za novo preslagivanje. Ulazak u izbornu godinu dodatno pojačava političke tenzije. Preslagivanja u NATO-u potiču i unutarnja preslagivanja u Bosni i Hercegovini, otvarajući prostor za novu generaciju političara. Činjenica je kako su stari isluženi političari opterećeni vlastitom nesposobnošću i komunističkom prošlošću te da je vrijeme da odgovornost preuzmu lideri poput: Ilije Cvitanovića, Ivana Vukadina, Slavena Raguža, Ive Tadića, Marija Karamatića, Elmedina Konakovića, Samira Efendića, Nebojše Vukanovića, Jelene Trivić itd…
Ovi političari pripadaju generaciji 70-ih i 80-ih, politički formiranoj nakon 2000. godine, oslobođenoj ideoloških tereta prošlog stoljeća.
Nova generacija političara stavlja naglasak na:
–digitalizaciju javne uprave,
–transparentne proračune,
–borbu protiv korupcije,
–privlačenje investicija,
–učinkovito korištenje EU fondova.
Takav pristup mogao bi donijeti preokret u tri ključna sektora: pravosuđu, ekonomiji i europskim integracijama.
Otpor starih struktura-struktura grijeha
Sustav koji su kreirali isluženi političari u Bosni i Hercegovini još uvijek nagrađuje lojalnost, a ne stručnost. U suvremenim društvima stručnost je prvi i temeljni kriterij odabira. Mladi političari često su izloženi medijskom linču pokrenutom od strane kadrova komunističkog sustava po njihovim prokušanim metodama, što se vidi u primjerima:
–Vukanovića u Trebinju,
–Cvitanovića u Mostaru,
–Konakovića u Sarajevu.
Kako se približavaju izbori 2026., stare strukture posežu za radikalizacijom u Bosni i Hercegovini kako bi očuvale politički legitimitet.
Preslagivanja u NATO-u otvaraju prostor za redefiniranje sigurnosnih i političkih prioriteta u Europi. Bosna i Hercegovina, kao država koja teži europskim integracijama, mora iskoristiti ovaj trenutak za „unutarnje reforme” ma kako ta riječ nama zvučala kao floskula. Ključ uspjeha leži u smjeni generacija – u prijenosu političke odgovornosti na lidere koji nisu opterećeni naslijeđem komunizma, već su usmjereni prema modernizaciji, transparentnosti i pravim europskim vrijednostima, a ne deklaratornim. Ako Bosna i Hercegovina želi stabilnost, napredak i ostanak svojih građana, politička scena mora doživjeti istinsko preslagivanje.
Zdenko Lučić / OTPOR.Media
kontakt autora: [email protected]
