Konačno smo dočekali konkretne rezultate rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine, navode iz Centra za sigurnosne studije, nakon što je predmetna Komisija izrekla prvu kaznu Mariji Ćosić, savjetnici zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, u iznosu od 5.000 KM zbog utvrđenog sukoba interesa.
Od usvajanja ovog zakona, prije gotovo dvije godine, koji je bio i jedan od uvjeta na putu integracije prema Europskoj uniji, nismo vidjeli nikakve pomake niti nastojanja političara da rade na provedbi zakona koji su građani neopravdano čekali nekoliko godina, navode iz CSS-a.
Novčane kazne do 20.000 KM
„Izricanje predmetne kazne potaknulo je određene dileme u području vladavine prava i načela jednakosti svih osoba pred zakonom bez diskriminacije i povlastica (princip izonomije). Mjere koje Komisija može izreći, u obliku novčanih kazni, kreću se u rasponu od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dilema o kojem se iznosu nezakonito stečene imovine radi u konkretnom slučaju.
Ako je iznos veći, što je za pretpostaviti s obzirom na dvije godine od donošenja ove zakonske norme, opravdano je pitanje isplati li se svjesno kršiti zakonske odredbe dok Komisija ne posegne za svojim ovlastima.
Samim tim dovodi se u pitanje svrha kažnjavanja, odnosno cilj opće prevencije, kako u pozitivnom obliku stvaranja povjerenja u djelovanje represivnog aparata, tako i u negativnom obliku odvraćajućeg učinka – da nitko ne počini takvo djelo. Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom izricanja svojih kazni, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju i obvezan povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine.“
Dodaju kako ostaje vidjeti u kojoj će mjeri članovi Komisije biti dosljedni i učinkoviti u provođenju svojih nadležnosti u odnosu na imenovane osobe u institucijama BiH, od kojih popriličan broj koristi ove privilegije i ignorira predmetne zakonske odredbe.
Zakon je jasan
„Istina, Komisiji su na raspolaganju i mjere poput inicijative za razrješenje dužnosti i poziva za podnošenje ostavke nositelju javne funkcije, ali čini se da one više potpadaju pod diskrecijska prava rukovoditelja nego pod obveznu normu.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da, u skladu s člankom 31. ovog zakona, Komisija ima rok od četiri godine za pokretanje postupka u vezi s počinjenjem povrede ovih odredbi, kao i da je, u slučaju postojanja osnova sumnje o počinjenju kaznenog djela nositelja javne funkcije, dužna u roku od osam dana obavijestiti nadležno tužiteljstvo.
Podsjećamo, u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, broj 18/24 od 15. ožujka 2024. godine, objavljen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH na 11. hitnoj sjednici Zastupničkog doma, održanoj 8. ožujka 2024. godine, i na 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj istoga dana.
Člankom 6. navedenog zakona, između ostalog, izričito je propisano da nositelj javne funkcije obavlja samo jednu funkciju te, ako je u tom svojstvu angažiran na puno radno vrijeme, ne može obavljati drugi posao, osobito u upravnim ili nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu javnih poduzeća.
Člancima 9. i 10. naloženo je osobama na javnim funkcijama da po stupanju na snagu zakona i spoznaji o mogućem sukobu interesa obavijeste Komisiju te da u određenom roku prepuste tu poziciju nekome drugome, odnosno, kolokvijalno rečeno, podnesu ostavku“, ističu iz CSS-a.
Beskompromisna borba
Kao što se može zaključiti iz navedenog, BiH posjeduje kvalitetan mehanizam za borbu protiv korupcije u institucijama na razini države.
„Na članovima nadležne Komisije je značajan teret dosljedne provedbe i beskompromisne borbe protiv koruptivnih radnji nositelja javnih funkcija. Građani s pravom očekuju dosljednu primjenu europskih standarda i principa u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza sve društvene pore i doprinosi stalnom nazadovanju naše države na globalnom indeksu percepcije korupcije.
Prisutna percepcija korupcije, zasigurno ukorijenjena i među neodgovornim nositeljima javnih funkcija na državnoj razini koji se oglušuju o zakonske norme, u značajnoj mjeri utječe i na ispunjavanje kriterija vezanih uz integraciju u EU i NATO, kao i na izvještaje američke administracije o stanju i najvećim izazovima za demokraciju i prosperitet BiH.
Pozitivni pomaci na državnoj razini zasigurno bi se odrazili i potaknuli slične pomake i na ostalim razinama vlasti, konačno gradeći društvo jednakih mogućnosti i odgovornih političara koji rade u korist svojih građana“, priopćio je Denis Hadžović, predsjednik CSS-a.
OTPOR.Media
