Robert Vidović, pravnik iz Ljubuškog, mogao bi biti u sukobu interesa jer na državnoj razini istodobno obnaša funkciju glavnog tajnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) i člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija.
Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH, nositelj javne funkcije može obnašati samo jednu javnu funkciju, osim ako nije drukčije određeno zakonom ili podzakonskim propisom.
U potencijalnom sukobu interesa nalaze se i Vidovićeve kolege: Davor Bošnjak, savjetnik šefice Kabineta ministrice civilnih poslova BiH Dubravke Bošnjak, te Marija Ćosić, savjetnica šefice Kabineta Marinka Čavare u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Davor Bošnjak je ujedno i član Nadzornog odbora poduzeća „Operator – Terminali Federacije“ od travnja 2023. godine, dok je Marija Ćosić vijećnica u Općinskom vijeću Busovače nakon lokalnih izbora u listopadu 2024. godine.
„U ovim slučajevima pojavile su se početne sumnje o postojanju vjerojatnosti sukoba interesa te su pokrenuti postupci“, izjavio je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) Dženan Šečerbajtarević iz Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH.
Troje prijavljenih tako bi mogli krenuti stopama svojega stranačkog čelnika Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, koji je prije četiri godine kažnjen smanjenjem plaće za 10 posto zbog sukoba interesa.
Dvije fotelje za HDZ-ove kadrove
Vidović je od 2018. godine na poziciji glavnog tajnika Vijeća ministara BiH, a iste je godine prvi put imenovan u Upravni odbor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH.
Novinari CIN-a obratili su se još u svibnju 2025. godine Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa, tražeći odgovor na pitanje jesu li spojive dvije Vidovićeve funkcije. Šest mjeseci poslije odgovorili su da je pokrenut postupak utvrđivanja sukoba interesa.
Prijavu protiv Vidovića i Ćosić uputio je i Transparency International BiH (TI BiH) u kolovozu iste godine.
„Zakon je jasan i naši pravnici smatraju da su ovo prilično jednostavni predmeti za rješavanje te očekuju pozitivne odluke, odnosno odluke kojima će se utvrditi sukob interesa“, rekao je Damjan Ožegović iz TI BiH.
Borjana Krišto (HDZ BiH), predsjedateljica Vijeća ministara BiH, organizirala je 18. prosinca tradicionalni božićni prijem u zgradi Parlamentarne skupštine BiH. To je bila prilika za novinare CIN-a da razgovaraju s Bošnjakom i Ćosić jer na njihove upite i pozive ranije nisu dobili odgovor iz kabineta.
Kako je novinarima bilo ograničeno kretanje na prijemu, a organizatori nisu dopuštali postavljanje pitanja, uspjeli su dobiti samo kratku izjavu Davora Bošnjaka: „Nije ni mjesto ni vrijeme.“
Iz Vidovićeva kabineta ranije su novinarima CIN-a kratko odgovorili da će glavni tajnik postupati u skladu s bh. zakonima i omogućiti Komisiji sve što bude tražila.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa formirana je u listopadu 2024. godine, a prve odluke o pokretanju postupaka donijela je početkom prosinca 2025. Da bi sukob interesa bio utvrđen, potrebno je najmanje pet od ukupno sedam glasova članova Komisije.
Ožegović smatra da su ovi postupci dobar test za procjenu funkcioniranja Komisije kada su prijavljene politički povezane osobe, budući da su slučajevi jednostavni.
CIN je ranije pisao kako je Dragan Čović, kao tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, bio u potencijalnom sukobu interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), politička nevladina organizacija kojom rukovodi, 2017. godine primala sredstva iz proračuna.
Međutim, nakon što se ovaj predmet našao na dnevnom redu, Komisija u dva navrata nije mogla zasjedati zbog nedostatka kvoruma. Prvi put izostali su hrvatski članovi Komisije, Čovićeve stranačke kolege iz HDZ BiH Bariša Čolak i Borjana Krišto. Drugi put sjednica također nije održana, ali zbog izostanka srpskih članova Komisije. Komisija je Čovića kaznila tek u ožujku 2021. godine.
Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH na snazi je od 2024. godine i njime je predviđeno da se članovi Komisije biraju iz institucija, a ne kao ranije iz parlamenta.
Vidović, Ćosić i Bošnjak imat će priliku izjasniti se pred Komisijom, nakon čega će se, ako bude potrebno, provesti dodatne provjere.
„Moje je mišljenje da bi to, u principu, moglo biti gotovo za dva do tri mjeseca, da ne bi trebalo duže trajati“, rekao je Šečerbajtarević za CIN.
