Izborna 2026. godina u svakom dijelu Bosne i Hercegovine odredit će strateške politike stranaka koje u tim dijelovima suvereno vladaju. Generalno, to su tri nacionalne stranke tri konstutivna naroda, koje sebi uzimaju za pravo etiketirati protivničku stranu kao nacionalnim izdajnicima. U zapadnoj Hercegovini kojom suvereno vlada HDZ BiH, na čelu s nezamjenjivim predsjednikom jugoslavenskog pedigrea, vladavina prava (rule of law), ili bolje rečeno autokratska uprava došla je do vrhunca. Zapadna Hercegovina ima predsjednika vlade koji nije biran u stranci koja ga je iznjedrila na tu poziciju. On je nadometnut ili pridometnut, kako vam je draže čuti. U političkoj teoriji i praksi zapadna Hercegovina susrela se s fenomenom koji neki stručnjaci nazivaju „vladavina zakonom“ (rule bu law), umjesto vladavine prava.
Što se sve događa u sjenama pravosudnih institucija i institucija porezne uprave?
Predmet UKRASKAMEN d.d. Posušje najbolje oslikava eroziju institucija županije koje su uzurpirale imovinu poduzeća i ne plaćaju nikakvu naknadu godinama. Primjer donošenja Odluka općinskog vijeća Posušje o javnom interesu za gradnju „vjetroparka Poklečani” iznimno je važan za dioničko društvo JP Elektroprivreda HZ HB. Zašto? Zato što tom odlukom legalno i legitimno dolaze do modela eksproprijacije zemljišta, uz simbolične naknade. Nadometnuti, ili ti ga pridometnuti predsjednik vlade to smatra strateškim projektom županije. Posuška Heroina Iva Miličević presudom Vrhovnog suda Federacije BiH koja ide njoj u korist, ruši sve fiktivne poslove korumpiranog i nadometnuto pridometnutog predsjednika vlade. Zaredale su se i kaznene prijave Grupe građana Općine Posušje, dioničara UKRASKAMEN d.d. protiv predsjednika vlade i njegovih suradnika koji su sudjelovali u procesu “rule bu law“.
Upravljanje bez demokratskog temelja
U Županiji Zapadnohercegovačkoj već godinama se razvija model upravljanja koji se udaljava od demokratskih standarda i približava obrascima koncentrirane moći karakteristične za nedemokratske, totalitarne sustave bez tržišnog gospodarstva. Umjesto sustava u kojem institucije djeluju kao korektiv vlasti, stvara se struktura u kojoj se odluke donose unutar zatvorenog kruga, bez transparentnosti i bez političke odgovornosti. Fenomen predsjednika vlade koji nije izabran unutar vlastite stranke, nego je postavljen kao tehnički instrument političkog vrha, postao je simbol tog modela. Time se otvara prostor za donošenje odluka bez demokratskog legitimiteta, a institucije postaju produžena ruka političkih interesa.
Institucionalna degradacija i selektivna primjena zakona
Sve je vidljiviji obrazac u kojemu se zakoni koriste kao sredstvo kontrole, a ne kao zaštita građana. Posljedice su duboke i dugoročne:
- postupci oko Ukraskamena, Osoja i Bosiljne,
- povlačenje regulacijskih planova pod pritiskom,
- koncesijski procesi koji završavaju na sudovima,
- kaznene prijave građana i dioničara protiv dužnosnika,
- štrajkovi zdravstvenih djelatnika, djelatnika pravosudnih i drugih institucija i odlazak stručnjaka.
Primjer dodjele koncesije Županije zapadnohercegovačke, na predjelu „Osoje“ Općina Posušje, koja završava u sudnici s milijunskim odštetnim zahtjevom, pravosudnim presedanom koji potvrđuje vladavinu zakonom, a ne vladavinu prava. Bitno je da je do izražaja došla njihova brzina u presuđivanju, a tužitelj će ionako svoju pravdu zatražiti na Vrhovnom sudu Federacije BiH. Ishod bi trebao biti sličan procesu Ive Miličević. Predmet, ili bolje kazano institucionalna iznuda, „Bosiljna” – Ugovor o eksploataciji kamena koji je završio u sudnici i ima sudbinu kao i predmet „Osoje“.
Svi pobrojani slučajevi ukazuju na sustav koji funkcionira prema logici “naši i vaši”, a ne prema načelima jednakosti sviju pred zakonom.
Ekonomski pritisci i odlazak poduzetnika
Sve veći broj poduzeća premješta sjedišta iz Županije zapadnohercegovačke. Razlozi su jasni i ponavljaju se iz slučaja u slučaj:
- porezni nadzori koji se pojavljuju kao oblik pritiska,
- zahtjevi za “sponzorstva” pod prijetnjom inspekcijskih postupaka,
- pravna nesigurnost u investicijskim projektima,
- nepredvidljivost koncesijskih politika,
- institucionalni rizik koji odbija domaće i strane investitore.
U tom okruženju odlazak radne snage postaje neizbježan, kako domaće, tako i uvezene. Gospodarski sustav koji počiva na pritisku, a ne na razvoju, dugoročno vodi u stagnaciju i gubitak konkurentnosti.
Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosna – dobitak ili gubitak u 2025?
Vrijeme je završnih računa za 2025. godinu. JP Elektroprivreda HZ HB javno objavljuje pozitivne rezultate poslovanja. Duhovno, emotivno, intelektualno i fizički svakom laiku je jasno, kako rezultati poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB nažalost nisu baš onakvi kakve ih predstavljaju. Bolji poznavatelji prigoda u tom poduzeću, „insajderi” znaju kako postoji izrađena studija umjetne inteligencije, koja je plaćena preko 2 milijuna konvertibilnih maraka. Poznata je i revizorska kuća je izradila fiktivnu studiju za restrukturiranje poduzeća. Utvrđeni višak radnika po toj studiji prelazi brojku od 1200 radnika.
Strateški projekti izvan kontrole politike
Posebno je indikativno kako političko vodstvo u Hrvata, koje se predstavlja kao nositelj strateških projekata, nije upoznato s činjenicom da uz južnu plinsku interkonekciju paralelno ide i naftovod, čiju izgradnju planiraju investitori izvan domašaja politike Dragana Čovića. Ovaj podatak otvara ozbiljno pitanje: tko zapravo upravlja strateškim procesima, a tko samo reagira na njih?
Ako politički vrh nije informiran o projektima koji mijenjaju energetsku i gospodarsku sliku Hercegovine, onda je jasno kako upravljački kapaciteti nisu na razini odgovornosti koju njihove dužnosti zahtijevaju. Informacijski jaz između stvarnih investicijskih procesa i političkog narativa postaje sve izraženiji.
Promidžba bez sadržaja i zamjena politike simbolikom
U nedostatku političkog i gospodarskog programa, stranačko vodstvo pribjegava komunikacijskim obrascima koji zamjenjuju sadržaj simbolikom. Svakodnevni obilasci crkvenih objekata čiji vjernici su davno protjerani politikom Dragan Čovića i partnera mu iz Republike Srpake i susreti s crkvenim velikodostojnicima postaju glavni oblik političke vidljivosti, dok se ključni problemi – odlazak radne snage, urušavanje institucija, ekonomska stagnacija – guraju u drugi plan. Njihova strategija ne nudi rješenja, nego samo odgađa suočavanje ljudi s realnošću. Model upravljanja koji se razvio u Županiji zapadnohercegovačkoj pokazuje duboke strukturne slabosti: nedostatak demokratskog legitimiteta, selektivnu primjenu zakona, institucionalnu eroziju i ekonomski pritisak na poduzetnike. Odlazak radne snage i investitora, zajedno s informacijski nepovezanim političkim vrhom, stvara okruženje u kojemu se razvoj zamjenjuje improvizacijom, a politika simbolikom. Bez ozbiljne promjene pristupa, trendovi koji su već vidljivi mogli bi postati trajno obilježje ovoga prostora.
U ovom predizbornom ciklusu Ekskluzivno najavljujemo objavu forenzičkih nalaza sudskih vještaka, koji opisuju u detalje na koji način, kada i kako Vlada Županije zapadnohercegovačke, preko svojih institucija vrši iznude poduzetnika pod paravanom sponzorstva. Kako poduzetnici koji ne pristanu platiti dobivaju porezni nadzor poslovanja, retroaktivno pet godina. Zanimljiva vijest je i tko su korumpirani suci kojima je napravljena analiza presuda koje su „copy paste” – „preslikaj zalijepi” i koji su njihovi grijesi u procesima „rule bu law“? Koja poduzeća su najavila odlazak iz Županije zapadnohercegovačke? Tko su koncesionari koji su zaradili kaznene prijave od oporbenih vijećnika Županije zapadnohercegovačke, što je s kaznenim postupcima i u čijim ladicama stoje? Tko ima više radnoga staža, nadometnuti predsjednik vlade ŽZH ili Tomislav Bandić, županijski vijećnik? Tko je sutkinja Katica Artuković, a tko je general koji ju je prijavio VSTV-u?
Ivan Kovačević / OTPOR.Media
kontakt autora: [email protected]
