U Bosni i Hercegovini uskoro bi trebala početi pojačana kontrola rada i djelovanja nevladinih organizacija s ciljem sprečavanja njihove zloupotrebe za financiranje terorističkih aktivnosti.
Prema dostupnim podacima iz različitih registara u BiH postoji nekoliko tisuća neprofitnih organizacija. Pojedine međunarodne organizacije ranije su navodile podatak da je u BiH registrirano oko 27.000 nevladinih organizacija, no procjenjuje se da je stvarno aktivan znatno manji broj.
S ciljem jačeg nadzora financiranja NVO-a, pred Vijećem ministara BiH uskoro bi se trebao naći dokument pod nazivom „Uputstvo o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama s ciljem sprečavanja zloupotrebe neprofitnih organizacija za financiranje terorističkih aktivnosti“.
Uputstvo je pripremilo Ministarstvo pravde BiH na čelu s ministrom Davorom Bunozom (HDZ BiH), a njime se mijenja način praćenja rada nevladinih i neprofitnih organizacija u našoj zemlji.
Definirano kada država treba reagirati
Riječ je o dokumentu kojim se, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma BiH, precizno regulira način na koji će nadležna tijela procjenjivati i upravljati rizicima da bi neka organizacija mogla biti zloupotrijebljena za financiranje terorističkih aktivnosti.
Do sada je većina nevladinih organizacija u BiH djelovala u okvirima općih zakona, bez jedinstvenog pravila koje bi jasno definiralo kada i kako država treba reagirati.
Novo uputstvo uvodi okvir zasnovan na procjeni rizika, što znači da neće sve organizacije biti jednako nadzirane, već samo one za koje nadležna tijela utvrde da predstavljaju povećani rizik.
U samom dokumentu, u koji je Raport imao uvid, navodi se da mjere moraju biti ciljane i razmjerne. To znači da se kontrole i zahtjevi ne mogu primjenjivati bez jasnog razloga, te da legitimne aktivnosti, poput humanitarne pomoći i društvenih projekata, neće biti neopravdano ometane.
Sudeći prema sadržaju uputstva, nevladine organizacije neće biti predmet automatskog nadzora samo zato što postoje. Nadležna tijela, prije primjene bilo kakvih mjera, provjeravat će niz objektivnih okolnosti.
Među tim provjerama nalaze se, između ostalog, transparentnost financiranja, struktura upravljanja, način prikupljanja i trošenja sredstava te dostupnost podataka o rukovodstvu i partnerima organizacije.
Poseban naglasak stavljen je na organizacije koje imaju netransparentne donacije ili transakcije čiji iznos, učestalost ili obrazac ne odgovaraju uobičajenim potrebama i djelatnostima organizacije.
Faktori rizika
Pojačana kontrola i detaljna analiza posebno će se primjenjivati na transakcije koje pojedinačno dosežu 30.000 KM ili više, ali i na povezane ili uzastopne uplate manjih iznosa koje svojim obrascem ili učestalošću mogu ukazivati na pokušaje zaobilaženja nadzora.
Također, pozornost nadležnih tijela bit će usmjerena na transakcije koje uključuju zemlje, osobe ili subjekte pod međunarodnim sankcijama ili restriktivnim mjerama, što predstavlja dodatni pokazatelj potencijalnog rizika.
U takvim slučajevima nadležna tijela mogu zahtijevati dodatnu dokumentaciju, godišnje financijske izvještaje ili uvođenje snažnijih internih kontrola.
To u praksi znači da će organizacije koje budu sumnjive po bilo kojem od ovih osnova pratiti službe zadužene za sprečavanje pranja novca, tijela koja provode istrage u vezi s financijskim zloupotrebama, organi koji nadziru prekogranični prijenos gotovine, kao i druge institucije koje provode obveze iz područja sprečavanja financiranja terorističkih aktivnosti.
Uputstvo također propisuje da se prilikom procjene mora voditi računa o zaštiti prava i sloboda organizacija i njihovih korisnika.
Provjere se moraju provoditi na način koji je razmjeran riziku i ne smiju dovesti do ometanja legitimnog rada nevladinih organizacija, uključujući humanitarne i društvene projekte koji su od interesa za lokalne zajednice.
