Kompanije koje se natječu na natječaju vrijednom gotovo 45 milijuna eura za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića u Bosni i Hercegovini uglavnom nemaju iskustva u provedbi izbora niti u implementaciji izbornih tehnologija.
Među ponuditeljima je konzorcij s najnižom ponudom od oko 29 milijuna eura, u kojem se nalaze domaće tvrtke povezane s političkim strukturama.
Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine trebalo bi do 20. ožujka 2026. godine objaviti koje su ponude najpovoljnije. Riječ je o projektu koji bi se trebao primijeniti već na Općim izborima u listopadu ove godine.
Ipak, rokovi već kasne.
Natječaj je raspisan u studenom 2025. godine, a predviđa ne samo nabavu uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sustava koji bi se trebao koristiti u dva izborna ciklusa – 2026. i 2028. godine.
„Hoćemo li stići, to nitko živ ne zna. Nadamo se da hoćemo i učinili smo sve što je u našoj moći“, izjavio je predsjednik SIP-a BiH Jovan Kalaba za Radio Slobodna Europa (RSE).
U Misiji OESS-a u BiH upozoravaju da je za ovako složen projekt ključno iskustvo tvrtke u provedbi izbora, jer implementacija podrazumijeva uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima, uz obuku, logistiku i skladištenje opreme.
Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je osigurano 112,5 milijuna maraka.
Što se zna o ponudama?
Konzorcij s najpovoljnijom ponudom od gotovo 29 milijuna eura te najkraćim rokom isporuke od 90 dana čine domaće tvrtke od kojih su najmanje dvije povezane s političkim strukturama u BiH.
Vlasnici IT tvrtke „Planet soft“ d.o.o. su otac i sin, Veljko i Vedran Jarić. Vedran Jarić bio je član Demokratskog narodnog saveza (DNS), dok je njegova sestra Sonja bila kandidatkinja te koalicije za Narodnu skupštinu RS-a 2014. godine. Jarić je i suvlasnik tvrtke „Balkan Agriculture Invest“ s Milanom Radovićem, nekadašnjim zastupnikom DNS-a. Jedan od ključnih ljudi u ovoj tvrtki bio je i Igor Radojičić, bivši visoki dužnosnik SNSD-a, a danas predsjednik pokreta „Svojim putem“.
Mostarska tvrtka „Katarina“ d.o.o. u vlasništvu je Milenka Čovića. Direktor tvrtke je Nikica Bevanda, član Gradskog odbora HDZ-a BiH u Mostaru. Ova je tvrtka i ranije dobivala natječaje koje su raspisivala javna poduzeća i institucije.
Tvrtka „CORE“ u vlasništvu je Nihada Velagića i Jensa Ceribašića, a uglavnom se bave inženjeringom u autoindustriji.
Jedina tvrtka u konzorciju s izravnim iskustvom u izbornim tehnologijama je južnokorejski „Miru Systems“. Međutim, ovu tvrtku prate kontroverze: nakon izbora u Iraku 2018. naloženo je ručno prebrojavanje zbog sumnji u pouzdanost sustava, dok su u Demokratskoj Republici Kongo zabilježene tehničke pogreške koje su dovele do osporavanja izbornih rezultata.
Sukob s Trumpom i sudski procesi
Među ponuditeljima je i tvrtka „Smartmatic“, registrirana u Sarajevu, dio globalne korporacije čiji su vlasnici venecuelanskog podrijetla. Njihova ponuda iznosi 41 milijun eura (bez PDV-a). Iako tvrde da su obradili 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta, 2024. godine trojica njihovih dužnosnika optužena su u SAD-u za podmićivanje i pranje novca na Filipinima.
Također, bivši američki predsjednik Donald Trump optužio je upravo Smartmatic za manipulaciju izborima na kojima je izgubio od Joea Bidena, što tvrtka odbacuje kao „kampanju odmazde“.
Kredibilitet ili najniža cijena?
Implementacija tehnologije na 5.400 biračkih mjesta ogroman je logistički izazov. Vehid Šehić iz Koalicije „Pod lupom“ ističe da nove tehnologije moraju štititi dostojanstvo i volju birača, a ne političke subjekte.
Ipak, predsjednik SIP-a Jovan Kalaba naglašava ograničenja: „Zakon o javnim nabavama jasno kaže da cijena nosi najviše bodova, pa tek onda sve ostalo.“
Iz Misije OESS-a zaključuju kako je iskustvo tvrtke ključan kriterij koji se ne smije zanemariti u ovako osjetljivom procesu.
