Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku službeno potpisali sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija između dviju država.
Potpisivanje je upriličeno oko 13 sati na marginama summita Inicijative triju mora, i to nakon što su u Bosni i Hercegovini u rekordnom roku završene sve potrebne procedure.
Naime, jutros su članovi Predsjedništva BiH, neposredno nakon sjednice Vijeća ministara, usvojili prijedlog ovog strateški važnog sporazuma, čime su dana sva nužna odobrenja da se on i formalno potpiše.
Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire. Kako bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju ovog plinovoda ubrzane do maksimuma, pred samom realizacijom na terenu stoji jedan od najvećih političko-pravnih izazova u BiH – pitanje državne imovine.
Trasa kojom bi plinovod trebao prolaziti obuhvaća i državnu imovinu na kojoj je trenutačno na snazi zabrana raspolaganja, sve do konačnog dogovora o ovom pitanju.
Domaćim je političarima ova tema već godinama nerješiva enigma, a postizanje konačnog rješenja o državnoj imovini nije samo preduvjet za infrastrukturne projekte poput ovog, već i jedno od ključnih pitanja za funkcionalnost i budućnost same države.
Ako se pravne i političke prepreke uspješno svladaju, izgradnja Južne interkonekcije bi, prema planu, trebala biti završena do 2028. godine.
Ovaj projekt povlači za sobom i velike promjene u energetskom sektoru naše zemlje. Predviđeno je da se u roku od sedam godina nakon završetka izgradnje plinovoda izgrade i tri velike plinske elektrane, koje će biti smještene u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
