Uvezanost političkog i pravosudnog sustava te nedostatak političke volje da se nešto promijeni razlozi su zbog kojih je Bosna i Hercegovina među najlošije rangiranim državama po korupciji. Ova pošast sve se više širi i u području visokog obrazovanja. Sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, pod sumnjivim načinima akreditiranja, izravno urušavajući obrazovni integritet države. Oni koji na korupciju ukazuju, uglavnom su novinari. Danas će oni biti saslušani.
Saslušanje pred nadležnim državnim Povjerenstvom za borbu protiv korupcije BiH u vezi s akreditacijom visokoškolskih ustanova te njihovom kontrolom prilika je za zajednički pritisak na istražne i pravosudne organe u BiH, kažu novinari istraživači koji će se naći pred članovima Povjerenstva.
Anisa Mahmutović, novinarka iz Tuzle, u svom istraživanju naglasak stavlja na Sveučilište “Kallos” u Tuzli te je ranije, kako ističe, poslala upit koji se tiče rada Agencije za razvoj visokog obrazovanja u BiH, nadležne za vođenje postupka akreditacije, a u kojoj već više od godinu dana, zbog blokada u državnom parlamentu, nije izabrano novo rukovodstvo, odnosno članovi Upravnog odbora. Samim time nije proveden ni natječaj za direktora.
“Upravo u tom starom Upravnom odboru, koji je danas u tehničkom mandatu, nalazi se gospodin Nedeljko Stanković, čovjek koji je na nekim od svojih sveučilišta dekan, na nekim rektor, a jednom od sveučilišta koje je postojalo na Tuzlanskoj županiji, Europskom sveučilištu ‘Kallos’, oduzeta je licenca za rad zbog neispunjavanja uvjeta. Akreditirani su i Europsko sveučilište Brčko distrikt i Europsko sveučilište ‘Kallos’ onog trenutka kad je gospodin Stanković ušao u UO Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH”, navela je novinarka iz Tuzle Anisa Mahmutović.
Ista ili slična situacija je i u Brčko distriktu, a zajednička bolna točka visokoškolskih ustanova koje su u fokusu istraživanja jest ili da nisu akreditirane a i dalje postoje ili su akreditirane, ali obiluju nelogičnostima u radu, kažu naši sugovornici. Radi se, konstatiraju, o uigranoj koruptivnoj shemi koju pokriva politika.
“Mogu slobodno reći da je to usko povezano koruptivno djelovanje politike i ljudi koji vode te državne agencije, odnosno sveučilišta. Jer, svi znamo da na području Brčko distrikta ta sveučilišta imaju političku podršku i baš zbog toga i djeluju, a to je usko povezano s korupcijom u zapošljavanju i svim ostalim nedjelima”, kazao je novinar iz Brčkog Adis Mujdanović.
Nelogičnosti su vidljive i na Sveučilištu u Travniku, ali i Internacionalnom sveučilištu u Goraždu, posebno nakon što je bivši student i predsjednik Gradskog vijeća Živinice, Nail Jusić, prošli tjedan uhićen. Provjere istražnih organa, između ostalog, uključuju i fakultetske diplome koje su stekli Jusić i njegov sin, zbog kojeg je i dospio u središte zanimanja kada ga je imenovao u Upravni odbor tamošnjeg Doma zdravlja.
“Imali smo priliku čuti iz istrage informacije da je on naručivao kao s Temua diplome za snahu, sina, itd. Sva ta sveučilišta, konkretno Goražde, bila su u procesu dobivanja akreditacije i imala su neko privremeno rješenje”, ispričala je Mahmutović.
No, proces kontrole u spornim ustanovama ne postoji. Odgovornost se prebacuje i utvrđivanje je, zbog sustava spojenih posuda, Sizifov posao. Spomenute ustanove obrazovale su liječnike, stomatologe i forenzičare, čije se znanje izravno odražava na živote ljudi. Kako se radi o uvezanom sustavu, veći su i pritisci na novinare koji na korupciju ukazuju.
“Portal koji vodim i ja praktično smo jedini koji se bavimo istraživačkim novinarstvom ovdje, tako da smo na neki način u novinarskoj zajednici izolirani jer je većina ostalih medija blisko povezana s vlastima ili nekim političkim strukturama. Tako da ponekad ima pritisaka, stižu poruke, pozivi, ali ja se na njih ne odazivam”, dodao je Mujdanović.
Sve ovo rezultat je duboke korozije u institucijama i nedostatka političke volje za promjenama. A sve dok ne budemo imali neovisno pravosuđe i slobodne medije, borba protiv korupcije ostat će samo mrtvo slovo na papiru.
Stoga nije ni čudo što se, prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina nalazi među četiri najlošije pozicionirane države u Europi.
“Nažalost, vidimo da je po optužnicama koje je podiglo Tužiteljstvo BiH, posebno na entitetskim razinama, jako mali broj predmeta koji se tiču visoke korupcije i ozbiljnog organiziranog kriminala. Imamo nešto bolje rezultate kad su u pitanju predmeti Sky i Anom zbog međunarodnog pritiska, ali, generalno, jako malo se radi na tom polju. Razlozi su vrlo jasni – mi imamo zarobljen i policijski i pravosudni sustav, što rezultira time da imamo amnestiju za velika kaznena djela”, poručio je Denis Džidić, urednik BIRN-a BiH.
Osim što se ne usvajaju zakoni koji bi nas pomaknuli s mrtve točke u borbi protiv korupcije, ništa manje ne zabrinjava ni izostajanje provedbe onih usvojenih, a većinu reformi neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom, koja joj je obveza na europskom putu.
