Procurila Nova strategija Nacionalne sigurnosti BiH , Zdenka Lučića

Ovakav potez ne pamti se na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Po prvi put jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH, zajedno sa svojim stručnim timom, u javnost izlazi s ozbiljnim, detaljno razrađenim i provedivim Radnim nacrtom Strategije nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine, dokumentom koji daleko nadilazi uobičajena predizborna obećanja i političke parole.

Dokument, koji je u posjedu portala OTPOR-a, jasno pokazuje kako se pitanje sigurnosti ne promatra kroz interese samo jednog naroda ili jedne političke opcije, nego kroz zaštitu svih građana Bosne i Hercegovine, njezinih institucija, gospodarstva, infrastrukture i demokratskog poretka. Upravo takav pristup daje dodatnu težinu i ozbiljnost kandidaturi te svjedoči o odgovornom razumijevanju funkcije za koju se traži povjerenje građana.

Predstavljanje ovakvog strateškog dokumenta zahtijeva znanje, iskustvo, viziju i političku hrabrost. Stoga ne treba čuditi što iza njega stoje ljudi s bogatim profesionalnim i stručnim iskustvom iz područja sigurnosti, diplomacije, gospodarstva i upravljanja krizama, čije djelovanje nadilazi uske političke okvire.

Radni nacrt Strategije nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine potpisuju prof. dr. Gordan Radić i brigadni general Zdenko Lučić, a portal OTPOR u nastavku donosi njegove najvažnije dijelove.

(Radni nacrt kao krovni strateški dokument hrvatskih stranaka PETORKE HDZ 1990 – HRS – HNP, HSS – HDS, otvoren za dopunu i doradu)

1. UVOD

Bosna i Hercegovina, kao suverena i međunarodno priznata država triju konstitutivnih naroda, suočava se sa složenim, višedimenzionalnim i promjenjivim sigurnosnim okruženjem. Suvremeni sigurnosni izazovi nadilaze tradicionalne vojne prijetnje te uključuju političke, društvene, gospodarske, kibernetičke, informacijske, okolišne i zdravstvene rizike.

Ova Nacionalna strategija sigurnosti Bosne i Hercegovine predstavlja temeljni i krovni dokument kojim se utvrđuju nacionalni sigurnosni interesi, identificiraju prijetnje i rizici, definiraju strateški ciljevi te uspostavlja okvir za djelovanje svih institucija i društvenih dionika odgovornih za sigurnost.

Strategija se temelji na Ustavu Bosne i Hercegovine, demokratskim vrijednostima, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i sloboda te opredijeljenosti Bosne i Hercegovine za mir, sigurnost i međunarodnu suradnju.

2. STRATEŠKI SIGURNOSNI KONTEKST

2.1. Nacionalni i regionalni kontekst Sigurnosni položaj Bosne i Hercegovine obilježen je unutarnjom političkom i institucionalnom složenošću, otvorenim regionalnim izazovima Zapadnog Balkana te utjecajem globalnih geopolitičkih procesa. Sigurnost države neraskidivo je povezana sa sigurnošću regije i Europe u cjelini.

2.2. Globalni sigurnosni trendovi

Globalni sigurnosni trendovi koji utječu na Bosnu i Hercegovinu uključuju:

• porast hibridnih i informacijskih prijetnji,
  
• kibernetičke napade na državne i društvene sustave,
  
• međunarodni terorizam i nasilni ekstremizam,
  
• transnacionalni organizirani kriminal,
  
• klimatske promjene i prirodne katastrofe,
  
• migracijske, zdravstvene i humanitarne krize,
  
• ekonomske i energetske poremećaje.

3. STRATEŠKI PRISTUP NACIONALNOJ SIGURNOSTI

Bosna i Hercegovina primjenjuje integrirani pristup nacionalnoj sigurnosti, prema kojem se sigurnost ostvaruje koordiniranim djelovanjem svih instrumenata državne i društvene moći. Nacionalna sigurnost promatra se kao jedinstveni sustav, koji uključuje:

• diplomaciju i međunarodnu suradnju,
  
• obrambeni i sigurnosni sektor,
  
• policijski i pravosudni sustav,
  
• gospodarsku i financijsku stabilnost,
  
• tehnološku i energetsku sigurnost,
  
• društvenu otpornost, obrazovanje i informiranje javnosti.

3.1. Integrirani pristup sigurnosti – Sinergija moći Ovaj pristup odgovara suvremenoj praksi razvijenih demokratskih država te osigurava učinkovito djelovanje u uvjetima složenih i hibridnih prijetnji. Koncept nacionalne sigurnosti, koji se oslanjao isključivo na vojsku i policiju, u 21. stoljeću više nije dostatan. Integrirani pristup (tzv. Whole-of-Society pristup) definira kako su ekonomija, energetika i obrazovanje važni pravci djelovanja jednako kao i obrana granica. Integracija podrazumijeva da svi navedeni sektori ne djeluju u izoliranim područjima, već kroz koordiniranu razmjenu informacija i resursa s ciljem njihovog optimalnog korištenja.

a) Diplomacija i međunarodna suradnja – Prva crta obrane

• Preventivno djelovanje: Uporaba diplomatskih kanala za deeskalaciju regionalnih tenzija prije nego što prerastu u sigurnosni problem.
  
• Strateška savezništva: Aktivno sudjelovanje u međunarodnim organizacijama (UN, OESS, Vijeće Europe) radi osiguranja potpore suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

b) Obrambeni i sigurnosni sektor – Instrument odvraćanja

• Oružane snage (OS BiH): Fokus na modernizaciju i spremnost za brzi odgovor, ne samo u ratnim uvjetima, već i u potpori civilnim vlastima.
  
• Obavještajno-sigurnosni sustav: OSA-OBA djeluje kao središnji resurs koji prepoznaje hibridne prijetnje, prodore stranih službi i unutarnje destabilizacijske čimbenike u samom začetku djelovanja.

c) Policijski i pravosudni sustav – Zaštita pravnog poretka

• Međuagencijska suradnja: Uvezivanje SIPA-e, Granične policije i entitetskih/županijskih MUP-ova u jedinstvenu mrežu za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala.
  
• Vladavina prava: Pravosuđe koje procesuiranjem korupcije na visokoj razini štiti državu od “zarobljavanja” od strane klijentelističkih mreža.

d) Gospodarska i financijska stabilnost – Materijalni temelj sigurnosti

• Fiskalna otpornost: Održavanje stabilnosti proračuna i valute kako bi država mogla financirati sigurnosne potrebe i u kriznim vremenima.
  
• Nadzor strateških resursa: Sprječavanje prodaje ključnih gospodarskih subjekata akterima koji bi mogli koristiti ekonomski utjecaj za političke ucjene na štetu građana i same države.

e) Tehnološka i energetska sigurnost – Infrastrukturna neovisnost

• Energetska suverenost: Diverzifikacija izvora (plin, sunce, vjetar) kako bi se spriječilo da “zavrtanje ventila” postane sredstvo pokoravanja države ili prisile nad donošenjem odluka nepovoljnih za samu državu.
  
• Cyber obrana: Izgradnja nacionalnog digitalnog zida (CERT timovi) koji štiti bankarske, energetske i komunikacijske sustave od sabotaža i neželjenog utjecaja.

f) Društvena otpornost, obrazovanje i informiranje – Ljudski faktor

• Medijska pismenost: Obrazovanje građana kako prepoznati dezinformacije i propagandu, čime se stvara imunitet društva na psihološke operacije.
  
• Obrazovni sustav: Ulaganje u znanost i mlade kao ključni dugoročni sigurnosni ulog; obrazovana mlada populacija manje je podložna radikalizaciji.
  
• Povjerenje javnosti: Transparentna komunikacija institucija s građanima gradi koheziju koja je presudna u trenucima krize.

Matrica integriranog djelovanja (kroz primjer odgovora na hibridni napad)

Nužnost navedenog pristupa ogleda se u:

• Složenosti prijetnji: Hibridne prijetnje napadaju državu istodobno kroz ekonomiju, medije i energiju. Samo integrirani odgovor može pokriti sve te točke.
  
• Učinkovitosti resursa: BiH nema resurse za dupliciranje sustava. Integracija omogućuje da se postojeći podaci i sredstva koriste na najpametniji način.
  
• Demokratskim standardima: Ovakav pristup usklađuje BiH s modernim sigurnosnim doktrinama razvijenih država, što olakšava suradnju s međunarodnim partnerima.

Integrirani pristup nacionalnoj sigurnosti pretvara Bosnu i Hercegovinu iz sustava koji samo “krpa rupe” u sustav koji predviđa, sprječava i pobjeđuje. Sigurnost se više ne čuva samo na granici, već u školskoj klupi, na burzi, u serverskoj sobi i na diplomatskom prijamu. To je jedinstveni mehanizam u kojem svaki čovjek i svaka institucija imaju svoju ulogu.

4. TEMELJNA NAČELA NACIONALNE SIGURNOSTI

Politika nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine temelji se na sljedećim načelima:

1. očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta
   
2. ustavnost, zakonitost i vladavina prava
   
3. uvažavanje konstitutivnosti Srba, Bošnjaka i Hrvata na cijelom teritoriju BiH
   
4. demokratski i civilni nadzor nad sigurnosnim sektorom
   
5. poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda
   
6. proporcionalnost i legitimnost sigurnosnih mjera
   
7. prevencija i otpornost kao prioritet
   
8. međuinstitucionalna koordinacija
   
9. regionalna i međunarodna suradnja

Strategija nacionalne sigurnosti BiH temelji se na premisi da bez funkcionalnog pravosuđa i sustavnog suzbijanja korupcije država ostaje ranjiva na unutarnju destabilizaciju, vanjske utjecaje i ekonomsko propadanje. Pravna država nije samo pravni pojam, već izravni instrument nacionalne sigurnosti.

a) Neovisnost pravosuđa – Institucionalni i financijski integritet Neovisno pravosuđe služi kao brana protiv samovolje politike i omogućuje jednaku primjenu zakona na sve aktere u društvu. Depolitizacija Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV):

• Reforma procesa imenovanja: Uvođenje strožih, mjerljivih i transparentnih kriterija za izbor članova VSTV-a i predsjednika te sudaca i tužitelja na svim razinama. Fokus se pomiče s političke podobnosti na profesionalni integritet i izvrsnost.
  
• Integritet članova: Uspostava rigoroznog sustava provjere za sve nositelje pravosudnih funkcija, uključujući provjeru njihove imovine i potencijalnih sukoba interesa prije preuzimanja mandata.
  
• Disciplinska odgovornost: Jačanje Ureda stegovnog tužitelja kako bi se osiguralo da svaki oblik neprofesionalizma ili političkog podaništva bude sankcioniran bez odgode.

b) Proračunska i operativna neovisnost

• Izravno financiranje: Izmjena zakona kojom bi se proračuni sudova i tužiteljstava izuzeli iz izravne kontrole izvršne vlasti (ministarstava pravde). Cilj je da pravosudni proračun odobrava izravno parlament, čime se sprječava “financijsko izgladnjivanje” neovisnih institucija.
  
• Sigurnost pravosudnih djelatnika: Razvijanje posebnih sigurnosnih protokola za zaštitu sudaca i tužitelja koji rade na osjetljivim predmetima visokog kriminala i korupcije, čime se eliminira fizički pritisak ili zastrašivanje. Rabiti primjere dobre prakse iz SAD-a.

c) Beskompromisna borba protiv korupcije

• Udar na korupcijske mreže: Prioritetno procesuiranje predmeta koji uključuju visoke dužnosnike, javna poduzeća i velike infrastrukturne projekte. Cilj je razbijanje sprege između političkih elita i kriminalnih struktura.
  
• Specijalizirani odjeli: Jačanje i opremanje posebnih odjela pri tužiteljstvima za borbu protiv organiziranog kriminala i gospodarskog kriminaliteta.

d) Digitalizacija i transparentnost (Tech-Integrity)

• E-nabave (Blockchain nadzor): Implementacija naprednih digitalnih platformi za sve javne nabave koje omogućuju praćenje svake faze procesa u realnom vremenu. Automatizacija otkrivanja sumnjivih ponuda (red flags).
  
• Digitalni imovinski kartoni: Javno dostupni i strojno čitljivi registri imovine svih nositelja javnih dužnosti. Sustav bi bio povezan s bankarskim bazama, poreznim upravama i zemljišnim knjigama radi automatske provjere nesrazmjera između prihoda i imovine.
  
• Zaštita zviždača: Implementacija robusnog zakonskog okvira i sigurnih digitalnih kanala za prijavu korupcije, uz potpunu anonimnost i pravnu zaštitu osoba koje prijavljuju nepravilnosti.

e) Pravna sigurnost i harmonizacija propisa

• Ujednačavanje sudske prakse: Uspostava mehanizama za redovitu koordinaciju vrhovnih sudova entiteta i Apelacijskog odjela Suda BiH. Cilj je osigurati da se identični pravni slučajevi rješavaju na isti način u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, Širokom Brijegu ili Brčkom.
  
• Horizontalno usklađivanje: Rad na usklađivanju građanskih, gospodarskih i kaznenih zakona između entiteta i županija kako bi se uklonile pravne praznine koje koriste kriminalne skupine za izbjegavanje odgovornosti.

f) Jednakost pred zakonom

• Ustavna zaštita: Osiguravanje da nijedan zakon ili podzakonski akt na bilo kojoj razini ne krši temeljna ljudska prava i načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih građana Bosne i Hercegovine.
  
• Besplatna pravna pomoć: Širenje mreže centara za besplatnu pravnu pomoć kako bi se osiguralo da financijski status nije prepreka za ostvarivanje pravde, čime se jača povjerenje najugroženijih slojeva društva u državu i njezine mehanizme.

Vladavina prava najsnažnije je oružje u arsenalu nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine. Kada sudovi i tužiteljstva djeluju neovisno, a korupcija se tretira kao izdaja nacionalnih interesa, država postaje otporna na unutarnje podjele i privlačna za globalni kapital. Pravna sigurnost jamči svakom čovjeku u BiH da je država njegov servis i zaštitnik, a ne instrument u rukama privilegiranih pojedinaca.

5. NACIONALNI SIGURNOSNI INTERESI

Vitalni sigurnosni interesi Bosne i Hercegovine su:

1. zaštita ustavnog poretka i državnih institucija
   
2. sigurnost i zaštita života građana
   
3. politička stabilnost i mir unutar države
   
4. sprječavanje nasilnih sukoba i destabilizacije
   
5. zaštita kritične infrastrukture i javnih sustava
   
6. kibernetička i informacijska sigurnost
   
7. gospodarska, financijska i energetska stabilnost
   
8. zaštita okoliša i upravljanje katastrofama
   
9. međunarodna vjerodostojnost i suradnja

U okviru Strategije nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine, strategija stavlja čovjeka u središte sigurnosnog sustava. Filozofija “sigurnosti po mjeri čovjeka” (Human Security Model) polazi od pretpostavke kako država ne može biti stabilna ako su njezini građani obespravljeni, socijalno ugroženi ili diskriminirani. Socijalna nestabilnost i osjećaj nepravde najčešći su katalizatori unutarnjih sukoba i vanjskih manipulacija, stoga su ljudska prava izravni interes nacionalne sigurnosti.

a) Sustavno suzbijanje diskriminacije

• Nulta tolerancija i pravni progon: Dosljedna primjena Zakona o zabrani diskriminacije BiH. Svaki čin diskriminacije na etničkoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi u javnim institucijama mora biti hitno procesuiran i sankcioniran, čime se šalje poruka o jednakopravnosti svih građana i triju konstitutivnih naroda.
  
• Jačanje Institucije ombudsmana za ljudska prava: Izvršna snaga osigurava se kroz veću proračunsku neovisnost i kadrovsko jačanje institucije.
  
• Obvezujuće preporuke: Razvijanje zakonskih rješenja koja bi povećala težinu preporuka Ombudsmana, čineći ih ključnim korektivom rada izvršne vlasti.
  
• Monitoring u realnom vremenu: Uspostava digitalne platforme za anonimnu prijavu diskriminacije u javnom sektoru, s izravnim uvidom nadležnih agencija za provedbu zakona.

b) Zaštita ranjivih skupina i socijalna stabilnost

• Sigurnost povratnika: Poseban fokus na područja gdje su povratnici manjina. Država jamči njihovu fizičku sigurnost i ekonomsku održivost kroz poticaje za zapošljavanje i infrastrukturu. Siguran povratnik je živi dokaz funkcionalnosti ustavnog poretka.
  
• Sustavna zaštita žrtava nasilja: Proširenje mreže “sigurnih kuća” i uvođenje strožih protokola zaštite za žrtve obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja. Nasilje u privatnoj sferi prepoznaje se kao destruktivni čimbenik koji generira nasilno društvo.
  
• Socijalni “sigurnosni jastuk”: Integracija socijalne pomoći s programima prekvalifikacije. Strategija predviđa da nitko u BiH ne smije ostati bez osnovne egzistencije jer ekstremno siromaštvo podriva povjerenje u državne institucije i sustav nacionalne sigurnosti.

c) Inkluzivni dijalog i otpornost na radikalne narative

• Reforma obrazovnog sustava (Kultura tolerancije): Uvođenje modula o medijskoj pismenosti, kritičkom razmišljanju i ljudskim pravima. Cilj je obrazovati generacije koje su imune na govor mržnje i koje razumiju vrijednost multietničkog suživota kao sigurnosne prednosti, a ne tereta.
  
• Odgovornost medijskog prostora: Borba protiv dezinformacija kroz suradnju s regulatornim tijelima (RAK) na suzbijanju širenja lažnih vijesti i narativa koji potiču međunacionalnu netrpeljivost.
  
• Promocija pozitivnih praksi: Poticanje medijskih sadržaja koji ističu uspješnu suradnju i zajedničke interese svih naroda u BiH.
  
• Deradikalizacija kroz zajednicu: Razvijanje lokalnih mreža (policija, socijalni radnici, vjerski velikodostojnici, prosvjetni radnici) koje rano prepoznaju znakove radikalizacije i djeluju preventivno kroz dijalog i integraciju.

d) Akcijski plan za socijalnu koheziju Nacionalna sigurnost ne brani se samo na granicama, već u svakoj mjesnoj zajednici. Investiranje u ljudska prava i socijalnu pravdu najjeftiniji je oblik nacionalne obrane. Kada građanin osjeća kako mu država jamči dostojanstvo, pravdu i ekonomski minimum, on postaje najsnažniji saveznik sigurnosnih struktura.

6. PROCJENA PRIJETNJI I RIZIKA

6.1. Političko-sigurnosni rizici

• Institucionalna i ustavna nestabilnost: Nefunkcionalnost institucija na bilo kojoj razini izravno slabi sposobnost države da odgovori na krize. Nepoštovanje ustavnih nadležnosti i česte blokade procesa donošenja odluka stvaraju pravni vakuum koji pogoduje destabilizaciji.
  
• Politička radikalizacija: Povećanje polarizacije u javnom prostoru i upotreba zapaljive retorike koja produbljuje nepovjerenje među konstitutivnim narodima.
  
• Hibridno djelovanje i strani maligni utjecaji: Korištenje nelinearnih metoda od strane vanjskih aktera čiji interesi nisu usklađeni s euroatlantskim putem BiH. Cilj je slabljenje državnih institucija i usporavanje integracijskih procesa.

6.2. Terorizam i nasilni ekstremizam

• Radikalizacija pojedinaca i skupina: Procesi u kojima pojedinci prihvaćaju ideologije koje opravdavaju nasilje radi postizanja političkih ili religijskih ciljeva. Poseban rizik predstavljaju samoradikalizirani pojedinci (“vukovi samotnjaci”).
  
• Transnacionalne ekstremističke mreže: Povezanost domaćih aktera s regionalnim i globalnim mrežama koje pružaju logističku, ideološku i operativnu potporu. Pitanje povratnika sa stranih ratišta ostaje stalni sigurnosni izazov.
  
• Financiranje terorističkih aktivnosti: Korištenje neprofitnih organizacija, neformalnih sustava prijenosa novca ili suvremenih tehnologija (kriptovalute).

6.3. Organizirani kriminal i korupcija

• Trgovina drogom, ljudima i oružjem: Zemljopisni položaj BiH na “Balkanskoj ruti” čini je tranzitnom točkom za ilegalne tokove.
  
• Pranje novca i financijski kriminal: Ubacivanje ilegalno stečenog kapitala u legalne tijekove (često kroz nekretnine, građevinski sektor i igre na sreću).
  
• Infiltracija kriminala u institucije: Najopasniji oblik ugroze gdje kriminalne skupine putem korupcije ostvaruju utjecaj na donositelje odluka, policijske službenike i pravosuđe.

6.4. Kibernetičke i informacijske prijetnje

• Napadi na državne informacijske sustave: Pokušaji onesposobljavanja ključnih registara ili kritične infrastrukture.
  
• Industrijska i infrastrukturna špijunaža: Krađa intelektualnog vlasništva, planova namjenske industrije ili strateških energetskih podataka.
  
• Širenje dezinformacija i manipulacija: Sustavno plasiranje lažnih vijesti putem društvenih mreža s ciljem izazivanja panike i nepovjerenja.

6.5. Prirodne i tehnološke katastrofe

• Poplave, potresi, klizišta, požari: Ekstremni vremenski uvjeti i seizmička aktivnost.
  
• Industrijske i energetske nesreće: Havarije u starim postrojenjima, curenje opasnih kemikalija.
  
• Zdravstvene i pandemijske prijetnje: Pojava novih infektivnih bolesti ili bioterorizam.

Napomena: Procjena rizika i prijetnji mora se redovito ažurirati (najmanje jednom godišnje).

Upravljanje krizama a) Jedinstveni operativni protokol (JOP): JOP jasno dijeli krizne situacije i standardizira postupke. Aktivacija sustava definira jasne pragove koji automatski pokreću protokol. b) Hijerarhija i lanci zapovijedanja: Nacionalni krizni stožer (NKS) formira se na razini Vijeća ministara BiH kao vrhovno tijelo za koordinaciju. Njegova uloga je uvezivanje entitetskih ili županijskih stožera. c) Vertikalna prohodnost: Taktička razina podrazumijeva specijalizirane postrojbe na terenu pod izravnim zapovjedništvom nadležnih lokalnih jedinica. d) Ravnopravna zastupljenost: Tripartite Management osigurava da ključne pozicije NKS-a budu popunjene predstavnicima triju naroda, uz konsenzualno odlučivanje. e) Masovni nemiri: Deeskalacijski protokoli daju prioritet pregovorima, dok se strogo štite zgrade i institucije sustavima “crvenih zona”. f) Resursna baza: Zajedničke vježbe i implementacija modernog SMS/Cell Broadcast sustava.

6.6. Mjere odgovora

• Političko-sigurnosni rizici: Mehanizam provjere stranih ulaganja (FDI Screening) te jačanje integriteta izbornog procesa kroz digitalizaciju.
  
• Suzbijanje terorizma: Financijsko-obavještajni nadzor i integrirano upravljanje povratnicima sa stranih ratišta.
  
• Borba protiv kriminala: Metoda “Prati novac”, sustav vettinga te “Pametne granice” (Smart Borders) opremljene termovizijskim kamerama.
  
• Kibernetičke prijetnje: Nacionalni CERT, zaštita kritične infrastrukture i Centar za borbu protiv dezinformacija.
  
• Prirodne katastrofe: Jedinstveni sustav 112, modernizacija robnih pričuva i regionalna solidarnost sa susjednim zemljama.

7. STRATEŠKI CILJEVI I TRI LINIJE NACIONALNE MOĆI

7.1. Jačanje unutarnjih temelja sigurnosti Bosna i Hercegovina jačat će funkcionalnost institucija, povećavati društvenu koheziju te ulagati u tehnološki i digitalni razvoj. 7.2. Jačanje međunarodnih i regionalnih partnerstava Aktivna diplomacija, rješavanje otvorenih regionalnih pitanja (SEECP, RCC) i usklađivanje s pravnom stečevinom EU ključni su elementi. Suradnja s NATO savezom podrazumijeva modernizaciju OS BiH opremom s dvostrukom namjenom.

7.3. Razvoj sposobnosti za odgovor na prijetnje (ESG standardi) Implementacija ESG standarda (Environmental, Social, and Governance) predstavlja suvremeni zaokret prema konceptu nacionalne otpornosti.

• Environmental: Energetska tranzicija, dekarbonizacija te zaštita vodnih i šumskih resursa.
  
• Social: Demografska otpornost, inkluzivnost i ravnopravnost konstitutivnih naroda.
  
• Governance: Transparentnost, cyber upravljanje te odgovornost lanaca opskrbe.

8. LINIJE DJELOVANJA

8.1. Jačanje institucija i koordinacije 8.2. Otpornost kritičnih sustava 8.3. Kibernetička sigurnost 8.4. Prevencija i suzbijanje prijetnji 8.5. Sigurnosna kultura i ljudski resursi

Energetska sigurnost Energetska sigurnost više nije samo pitanje ekonomije, već kralježnica suvereniteta. Diverzifikacija opskrbe uključuje projekt Južne plinske interkonekcije (JPI) (pravac Zagvozd – Posušje – Novi Travnik), čime se omogućuje pristup LNG terminalu na Krku. Energetska tranzicija traži iskorištavanje hidroenergije, vjetroparkova te decentralizaciju proizvodnje (“prosumeri”). Zalihe i strateške pričuve moraju pratiti pravilo od 90 dana prosječne potrošnje.

Buduće ugroze – Izazovi 2030+ Očekuje se porast hibridnog ratovanja (“deepfake” metode) te klimatska nesigurnost zbog borbe za resurse. Odgovor leži u primjeni umjetne inteligencije (AI), inovacijskim inkubatorima te digitalnoj pismenosti kao nacionalnom imunitetu.

9. UPRAVLJANJE, PROVEDBA I NADZOR

Za provedbu Strategije uspostavlja se sustav strateškog upravljanja na razini Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Strategija se preispituje najmanje svakih pet godina.

10. ZAVRŠNE ODREDBE

Nacionalna strategija sigurnosti Bosne i Hercegovine temelj je za sve sektorske strategije i operativne planove.
AUTORI: prof.dr.sc. Gordan Radić, brigadni general Zdenko Lučić