Radna skupina za financijsku akciju (FATF) objavila je danas ažuriran popis jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (siva lista), na kojem su se, uz niz drugih država, sada našle i BiH i Irak.
Prema priopćenju FATF-a, riječ je o tzv. sivoj listi na koju se stavljaju zemlje koje imaju strateške nedostatke u sustavima za sprječavanje pranja novca, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje, ali koje su se obvezale da će te nedostatke otkloniti u dogovorenim rokovima i uz pojačan nadzor.
FATF u izvješću za Bosnu i Hercegovinu navodi:
U lipnju 2026. godine Bosna i Hercegovina preuzela je političku obvezu na visokoj razini da će, u suradnji s FATF-om i MONEYVAL-om, raditi na jačanju učinkovitosti svog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT).
Od usvajanja Izvješća o uzajamnoj evaluaciji (MER) u prosincu 2024. godine, Bosna i Hercegovina ostvarila je napredak u provedbi preporučenih mjera iz izvješća, uključujući izradu sveobuhvatnih strategija AML/CFT, razvojnih smjernica za financijske institucije i određene nefinancijske obveznike (DNFBP) o njihovim obvezama vezanim uz AML/CFT te za unaprjeđenje razmjene i korištenja financijsko-obavještajnih podataka.
Bosna i Hercegovina nastavit će suradnju s FATF-om na provedbi Akcijskog plana, s ciljem:
- daljnjeg produbljivanja razumijevanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma;
- usvajanja politika koje će osigurati sustavno korištenje međunarodne suradnje;
- jačanja razumijevanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma kod nadzornih tijela za javne bilježnike, osiguranja dosljednog nadzora AML/CFT nad sektorom DNFBP te izricanja proporcionalnih, odvraćajućih i učinkovitih sankcija u bankarskom sektoru;
- osiguranja pravodobne dostupnosti točnih i ažuriranih osnovnih podataka o pravnim osobama i podataka o stvarnom vlasništvu;
- pružanja ciljanih povratnih informacija o kvaliteti izvješća o sumnjivim transakcijama (STR);
- dokazivanja povećanja broja istraga i kaznenih progona za kaznena djela pranja novca;
- dokazivanja da se za kršenje posebnih režima prijave prijenosa gotovine preko granice primjenjuju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije;
- dokazivanja proaktivnog postupanja u predmetima financiranja terorizma te pojašnjenja tumačenja kaznenog djela financiranja terorizma;
- osiguravanja da nadzorna tijela mogu primjenjivati puni raspon učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za kršenje obveza vezanih uz ciljane financijske sankcije (TFS) u području financiranja proliferacije i financiranja terorizma, priopćilo je Ministarstvo sigurnosti BiH.
Kako je za Faktor ranije pojasnio Dženan Đonlagić, član Povjerenstva za financije i proračun te izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, siva lista znači da će svi novčani tokovi u zemlji i s inozemstvom biti pod većom kontrolom zbog rizika od pranja novca.
To će se konkretno odraziti na građane, banke, gospodarstvo i platni promet. Bit će otežan unutarnji i međunarodni platni promet. Provjere novčanih transakcija bit će dulje i rigoroznije, tražit će se dodatna dokumentacija, a troškovi će rasti. Konkretno, slanje novca naših ljudi iz inozemstva prema Bosni i Hercegovini može biti skuplje i dugotrajnije.
Može doći do poskupljenja kredita, naknada i troškova, kao i do rasta kamatnih stopa.
Kao rezultat svega, dobit ćemo pad investicija i pad agregatne potrošnje, što onda neminovno dovodi do usporavanja ili pada gospodarskog rasta, koji ni inače nije dovoljan.
Također, reputacijski rizik zemlje bit će veći. Uz inflaciju troškova koja raste iz dana u dan te usporavanje gospodarskog rasta, dolazimo do moguće stagflacije.
