Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnoj razini, pa entiteti, odnosno županije, vode zdravstvenu politiku.
Ukupno je 12 ministarstava zdravstva u državi, plus Odjel za zdravstvo pri Vladi Brčko distrikta, a na čelu jednog od njih, onog krovnog u Federaciji BiH, gotovo četiri godine nalazi se Nediljko Rimac, kadar HDZ-a 1990.
U svakoj ozbiljnoj državi ministar zdravstva zadužen je za vođenje zdravstvenog sustava.
U FBiH to je u protekle četiri godine bilo daleko od bilo kakvog ozbiljnog vođenja jednog tako važnog resora, piše Faktor.ba.
Agonija onkoloških pacijenata
Osvrne li se na Rimčev mandat, može se zaključiti samo jedno – federalni ministar zdravstva možda se bavio nečim drugim, ali svojim poslom zasigurno nije.
Brojni problemi godinama opterećuju javni zdravstveni sektor, zbog čega su oni kojih se to najviše tiče nerijetko svoja prava tražili i na prosvjedima.
Navest ćemo neke:
Liste čekanja onkoloških pacijenata na propisane terapije, onih koji ni dana ne bi smjeli čekati lijek jer im on doslovno znači život, u jednom su se trenutku približile brojci od 2.000.
Životi nekih od njih spašeni su reagiranjem županijskih zdravstvenih vlasti, poput onih u Županiji Sarajevo, koja je prošle godine izdvojila novac za terapiju svojim zdravstvenim osiguranicima. No to je samo pokušaj gašenja vatre i problem time nije riješen. I dalje se na listi čekanja za lijekove u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nalaze stotine onkoloških pacijenata iz drugih županija.
Prema podacima udruga koje okupljaju onkološke pacijente, mnogi od njih nažalost ne dočekaju lijek.
Oboljeli od rijetkih bolesti u FBiH, za razliku od onih koji žive u manjem bh. entitetu, prepušteni su sami sebi jer ih kao takvu kategoriju ne prepoznaje nijedan zakon u Federaciji, kao ni bilo kakav strateški dokument.
Borba pacijenata za zakon i dalje traje. Prošle su dvije godine otkako je pri Federalnom ministarstvu zdravstva imenovano Povjerenstvo čija je zadaća bila formiranje teksta prijedloga zakona o rijetkim bolestima.
Iz Centra za rijetke bolesti u veljači ove godine za Faktor su kazali kako do sada nisu imali nijedan sastanak.
Pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su i oni najteži, onkološki, godinama se liječe zastarjelim i u zapadnim zdravstvenim sustavima davno prevladanim terapijama.
Razlog je taj što Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana više od sedam godina.
Što za jednog onkološkog pacijenta znači činjenica da lista lijekova nije promijenjena sedam godina, najbolje govori primjer prof. dr. Semira Bešlije, šefa Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koji je ranije u razgovoru za Faktor naveo da je vodič američke udruge kliničkih onkologa (ASCO), po kojem se liječe i naši pacijenti, samo u 2024. godini promijenjen 14 puta.
Dok su, dakle, u zemljama regije, Europe i svijeta pacijentima na raspolaganju najsuvremenije molekule koje jamče uspješnost liječenja, pacijenti u FBiH i dalje se liječe zastarjelim terapijama, a neke od njih davno su prevladane.
O nedostatku citostatika suvišno je i govoriti, a oni su važna terapija u liječenju malignih bolesti. I u drugim državama događa se da klinički centar nema jedan ili dva lijeka, ali da ih u jednom trenutku nema 10 i više, slučaj je koji je svojstven samo za našu zemlju.
Koliko zaostajemo s novim lijekovima govori i podatak Udruge inovativnih proizvođača lijekova u BiH, koji kaže da je u četiri godine u našoj zemlji registrirano svega osam inovativnih lijekova.
I pacijenti čiji se embriji i biološki materijal nalaze u zatvorenoj zdravstvenoj ustanovi Northwestern Medical Center u Sarajevu mjesecima vode borbu s Federalnim ministarstvom zdravstva.
Iako je Općinski sud u Sarajevu 18. lipnja naložio Federalnom ministarstvu zdravstva “neprekidno stručno čuvanje materijala u propisanim kriouvjetima”, iz ministarstva su izdali priopćenje u kojem su naveli kako je “mjera Općinskog suda protivna važećim propisima i da se ne provodi”.
Dodamo li tome da većina kliničkih centara i bolnica u FBiH radi u starim, oronulim zgradama u kojima vladaju loši uvjeti, kako za boravak pacijenata, tako i za rad zdravstvenih djelatnika, da imaju zastarjelu medicinsku opremu, duge liste čekanja na određene dijagnostičke procedure, nedostatak kadra, ali i osnovnih potrepština kao što su gaze, toaletni papir…, ne treba biti previše pametan pa zaključiti da je zdravstvenom sustavu u FBiH već dugo potrebna hitna i korjenita promjena.
I toga su ovdje odavno svjesni svi, osim, čini se, prvog čovjeka zdravstva u FBiH.
Unatoč svemu nabrojenome, ministar Rimac ovih dana, gostujući u jednom mediju u Sarajevu, kaže “kako zdravstvo nije u tako lošem stanju ako se pogleda realno”, okrivljujući za sve “nedavni” rat iz kojeg je zemlja izašla te koronu.
Rimac je tako na kraju svog četverogodišnjeg mandata, umjesto da građanima isporuči obnovljene bolnice, bolje uvjete liječenja, nove terapije, smanjene liste čekanja na lijekove i preglede, poslao jedno veliko – “ispričavam se” – dodajući kako su, zamislite, “zaslužili imati prave informacije”.
Pritom je okrivio, kako je rekao, “pojedine medije da su bili zločesti jer je za sve što se događa bio kriv ministar”, ne navodeći pritom da se na brojna pitanja novinara, zahtjeve za razgovore i upozorenja u protekle četiri godine jednostavno oglušio.
Dakle, prvom čovjeku zdravstva u FBiH za sve su krivi novinari.
“Nemojte vi mene hvaliti, ali nemojte pisati ni što nije. Vi ste vodeći kada treba nekoga sotonizirati. Od Ismeta Gavrankapetanovića vi ste mene uvijek u negativnom kontekstu pratili. To nije tako… Pišite nešto afirmativno”, kazao je Rimac novinarki Faktora u listopadu prošle godine.
No osim pacijenata, predstavnika udruga oboljelih i novinara, pitanja, dopise i molbe za sastanke slali su i federalni zastupnici.
Zastupnici ne znaju kako ministar izgleda
Nakon mjeseci, točnije rečeno godina šutnje i izbjegavanja novinara, ministar se prije dva dana odvažio stati pred kamere i govoriti o stanju u svom resoru.
Mnogi zastupnici kazali su nam da ne znaju kako ministar uopće izgleda jer ga nikada nisu vidjeli da je došao na neku od sjednica Federalnog parlamenta na kojima su se često postavljala goruća pitanja iz područja zdravstva.
“Premijer Nermin Nikšić, kao kormilar, trebao bi reagirati. Ali ako ćemo pravo, ni Nikšića gotovo nikada nema na sjednicama Parlamenta”, kazala nam je u srpnju 2024. godine zastupnica (DF) Alma Kratina.
Kako tada, tako i tijekom cijele prošle te do srpnja ove godine.
Da zaključimo, federalni ministar zdravstva kroz svoj mandat prošao je otprilike kao turistički vodič.
Uostalom, to je Rimac donekle potvrdio i javno prije dva dana pred kamerama, poručujući kako će “njegov nasljednik morati uložiti znatno više truda”.
Nakon ovakvog mandata i mi njemu, kao i svima nama, želimo puno sreće!
