Manje od dva mjeseca prije održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, po naredbi POSKOK-a – na čijem čelu sjedi čovjek blizak HDZ-u – priveden je federalni ministar zdravstva (HDZ 1990) Nediljko Rimac, koji se sumnjiči za nezakonito postupanje u aferi sa zamrznutim embrijima.
Ništa tu ne bi bilo sporno da se sad već desetogodišnji obrazac ne ponavlja. Ponovno se uhićuju najugledniji hrvatski oporbeni političari uoči izbora, da bi se bilo kakva konkurencija političkoj dominaciji HDZ-a ugasila.
POSKOK je Rimcu oduzeo telefon, u kojem postoje prepiske s liderom HDZ-a 1990 Ilijom Cvitanovićem, a koje bi se nakon izbora mogle koristiti kao mehanizam ucjene Cvitanovića da igra po pravilima i uvjetima Dragana Čovića, piše Istraga.ba.
Uhićenje Jerka Lijanovića
Slično se dogodilo 2014. godine, kada je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u jeku izborne kampanje za opće izbore te iste godine uhitilo zamjenika predsjednika Vlade Federacije BiH i ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića te entitetskog ministra trgovine Milorada Bahilja, koji su sumnjičeni za utaju poreza i pronevjere.
Oni su bili istaknuti članovi stranke Radom za boljitak (NSRzB), tada najozbiljniji Čovićevi politički protivnici. Držani su u pritvoru tijekom cijele izborne kampanje.
U konačnici ih je Sud BiH 2019. godine oslobodio svih optužbi.
Izdajnici, domoljubi i otvorene prijetnje
Da u tom smislu postoji jasan obrazac i namjera obračuna s hrvatskom oporbom, pokazuje i diskusija koja je vođena u Parlamentu Federacije BiH krajem 2024. godine, kada se raspravljalo o usvajanju Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji pod pritiskom tadašnjeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja.
HDZ je očekivao od HDZ-a 1990 da njihovi izaslanici u Domu naroda PFBiH pristanu na pokretanje vitalnoga nacionalnog interesa i obaranje predloženoga zakona, međutim do toga nije došlo.
S tim u vezi, uoči samoga glasanja, zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu PFBiH Marijan Marjanović uputio je neizravnu prijetnju svim hrvatskim strankama koje ne bi slijedile politiku HDZ-a.
“Hrvati koji su sudjelovali u toj vlasti (Platforma) su završili tamo gdje im je i mjesto, većinom u zatvorima i povijesti, gdje će ih hrvatski narod pamtiti kao izdajnike”, kazao je Marjanović, jasno aludirajući na to gdje će “završiti” one hrvatske stranke koje bi podržale prijedlog zakona.
Uhićenje Živka Budimira
Marjanović je aludirao i na slučaj predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, koji nije želio pristati na smjenu Vlade Federacije 2013. godine. Njega je Tužiteljstvo BiH uhitilo u travnju te godine pod sumnjom da je zlouporabio službeni položaj. Bio je optužen da je od 2011. do 2013. godine sebi i drugima pribavio korist, primio dar i protuzakonito posredovao u zapošljavanju.
Proces je okončan 2020. godine, kada ga je Općinski sud u Sarajevu oslobodio svih optužbi.
Nedodirljivi
Primjer utjecaja koji HDZ ima na pravosuđe pokazuje predmet “Respiratori”, u kojem je osuđen premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić. S njim su osuđeni direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak i vlasnik tvrtke “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić – svi osim federalne ministrice financija (HDZ) Jelke Miličević, koja je oslobođena optužbe za nesavjestan rad u službi.
Ipak, najuvjerljiviji je primjer sudski proces protiv Dragana Čovića zbog sumnje na zlouporabu položaja kada je bio ministar financija u Vladi FBiH 2000. godine. Sud BiH je 2008. godine nepravomoćno osudio Čovića na pet godina zatvora jer je omogućio tvrtkama obitelji Lijanović da izbjegnu plaćanje više od 1,8 milijuna KM carinske pristojbe.
Međutim, nakon provedenog žalbenog postupka, Sud BiH se u lipnju 2008. godine proglasio nenadležnim, a predmet je ustupljen Tužiteljstvu ŽS-a. Nakon toga su nestali originalni dokumenti iz tužiteljskog spisa. Tužiteljstvo ŽS-a je u lipnju 2010. godine utvrdilo da nedostaje 40 originalnih dokumenata, odnosno da nedostaju “ključni dokazi”. Uslijed toga je Županijski sud u Sarajevu oslobodio Čovića 2012. godine.
