Dok europske demokracije raspravljaju o digitalnoj sigurnosti i sofisticiranim hakerskim napadima na izborne sustave, u Bosni i Hercegovini politička moć i dalje se osigurava mnogo bazičnijim, ali iznimno učinkovitim metodama.
Izborni proces u našoj zemlji godinama funkcionira kao poligon za politički inženjering u kojem stvarni glasovi građana često predstavljaju tek početnu točku za postizanje željenoga rezultata.
Analiza domaćih i međunarodnih promatračkih misija pokazuje da se manipulacije ne događaju u jednom trenutku, već kroz uigran, višeslojan sustav koji prati glasački listić od tiskare do konačnoga brojenja. Štoviše, mnogi dužnosnici međunarodne zajednice, ali i domaći političari, u neslužbenim razgovorima tvrde da su svi dosadašnji izbori u BiH bili ‘pokradeni’. S druge strane, nikada nijedna ‘velika riba’ zbog toga nije odgovarala, što jasno govori o sprezi politike, kriminala i pravosuđa. Hoće li tako biti i ove godine?
Trgovina biračkim odborima: Temelj izborne prijevare
Ključna točka ranjivosti bosanskohercegovačkoga izbornog sustava leži u ljudima koji njime upravljaju na terenu. Birački odbori, koji bi po zakonu trebali biti neutralna tijela sastavljena od predstavnika različitih političkih subjekata, u praksi postaju predmetom političke trgovine.
Male, fiktivne stranke ili neovisni kandidati, koji često postoje samo na papiru, registriraju se isključivo kako bi dobili mjesta u biračkim odborima. Ta mjesta potom prodaju ili ustupaju velikim, vladajućim strankama. Na taj način jedna politička opcija može ostvariti potpunu kontrolu nad pojedinim biračkim mjestom. Kada svi članovi odbora pripadaju istom političkom taboru ili interesnoj skupini, vrata za sve ostale oblike manipulacija ostaju širom otvorena, piše Dnevni list.
Od “bugarskog vlaka” do “pisanja olovkom”
Kada se uspostavi kontrola nad biračkim odborom, paleta manipulativnih tehnika postaje iznimno široka. Krenimo redom…
“Bugarski vlak”: Ova metoda podrazumijeva unošenje već popunjenoga glasačkog listića na biračko mjesto. Birač dobiva popunjen listić, ubacuje ga u kutiju, a sa sobom iznosi prazan listić koji je dobio od odbora. Taj prazni listić vani se ponovno popunjava za istu stranku i predaje sljedećem plaćenom ili ucijenjenom biraču.
Dopisivanje preferencija: Tijekom procesa brojenja članovi biračkoga odbora mogu koristiti skrivene olovke (često skrivene u prstenju ili rukavima) kako bi dopisali preferencije određenim kandidatima unutar iste stranačke liste, čime se umjetno mijenja unutarstranački poredak.
Namjerno poništavanje listića: Ako na listiću stoji glas za oporbenu stranku, dovoljno je da član odbora neprimjetno dopiše još jedan znak ili križić. Prema zakonu, takav listić odmah postaje nevažeći, čime se izravno smanjuje rezultat političkih protivnika.
Glasovanje u ime odsutnih: Korištenjem osobnih podataka građana koji žive u inozemstvu ili koji godinama ne izlaze na izbore, članovi odbora sami potpisuju te osobe u izvatke iz Središnjeg biračkog popisa i u njihovo ime ubacuju listiće u kutije, obično u kasnim večernjim satima pred zatvaranje birališta.
Zlouporaba tehnologije i glasovanje poštom
Posebno sivo polje bh. izbora predstavlja glasovanje poštom. Tijekom ranijih izbornih ciklusa zabilježeni su brojni dokumentirani slučajevi krađe identiteta, gdje su građani BiH, bez svoga znanja, prijavljivani za glasovanje iz država poput Srbije, Hrvatske ili Njemačke. Njihovi glasački paketi presretani su i popunjavani u koordiniranim centrima izvan granica BiH.
Uvođenje novih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće, koje je djelomično testirano pod pritiskom međunarodne zajednice, ima za cilj smanjiti ljudski faktor. Međutim, političke elite pružaju snažan otpor potpunoj digitalizaciji sustava, pravdajući to visokim troškovima i navodnim tehničkim rizicima, dok stvarni razlog leži u gubitku kontrole nad procesom brojenja.
Sustavni pritisci i institucionalna inertnost
Osim tehničkih prijevara na sam dan izbora, manipulacija rezultatima počinje mjesecima ranije kroz takozvani institucionalni inženjering. To uključuje ucjene zaposlenika u javnom sektoru koji moraju donijeti popise sa “sigurnim glasovima” članova obitelji, zlouporabu javnih resursa u kampanji te selektivno asfaltiranje lokalnih cesta i dodjelu jednokratnih socijalnih potpora neposredno pred izbore.
Pravosudni sustav u Bosni i Hercegovini rijetko adekvatno procesuira ove slučajeve. Većina izbornih prijevara završi sa simboličnim novčanim kaznama za članove biračkih odbora, dok stvarni nalogodavci i političke stranke koje profitiraju od ukradenih mandata ostaju nedodirljivi. Sve dok ključne poluge izbornog procesa budu u rukama onih koji u izbornom rezultatu vide pitanje političkog opstanka, a ne demokratske volje, izbori u Bosni i Hercegovini ostat će više igra kontrole i resursa, a manje festival demokracije.
Što donose nove tehnologije?
Predstojeći Opći izbori zakazani za 4. listopada ove godine označit će povijesnu prekretnicu za bosanskohercegovački izborni sustav. Nakon višegodišnjeg političkog otpora i uspješno provedenih pilot-projekata na lokalnim izborima, Središnje izborno povjerenstvo započelo je instalaciju opreme koja bi trebala eliminirati ljudski faktor iz najkritičnijih faza glasovanja.
Ključne inovacije koje ove godine stižu na biračka mjesta uključuju uređaje za biometrijsku identifikaciju birača (putem otiska prsta) i optičke skenere glasačkih listića. Procedura je u teoriji jednostavna, ali za ovdašnje prilike revolucionarna.
Kraj glasovanju u ime mrtvih: Birač se prvo identificira važećim dokumentom, a sustav putem otiska prsta provjerava bazu podataka. Tek nakon biometrijske potvrde uređaj ispisuje kontrolni listić (odrezak) na koji se birač potpisuje, što onemogućava glasovanje s tuđim osobnim iskaznicama.
Automatsko brojenje: Nakon popunjavanja listića iza paravana, birač ga sam ubacuje u optički skener. Uređaj automatski registrira glasove i elektronički prenosi rezultate izravno u bazu SIP-a, dok listić propada u glasačku kutiju. Ručno brojenje i dalje će postojati, ali isključivo kao kontrolni mehanizam.
Hoće li izbori konačno biti transparentniji?
Domaći i međunarodni stručnjaci za izborno pravo slažu se da uvođenje tehnologije predstavlja najveću reformu izbornog sustava u BiH od usvajanja krovnog zakona. Predstavnici koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” ističu da će biometrija i skeneri praktično “ubiti” tradicionalne metode prijevare poput “bugarskog vlaka”, naknadnog dopisivanja preferencija i namjernog poništavanja listića na kraju dana. Algoritam skenera ne može biti ucijenjen niti uplašen od strane lokalnih stranačkih moćnika. Međutim, stručnjaci pozivaju na umjereni optimizam i upozoravaju na tri ključna izazova.
Tehnička implementacija i sabotaže: Novi sustavi zahtijevaju visoku digitalnu pismenost članova biračkih odbora. Postoji opravdana bojazan da će u sredinama s izraženim izbornim inženjeringom dolaziti do “slučajnih” kvarova na uređajima, nestanaka struje ili blokada sustava, kako bi se proces vratio na tradicionalno, ručno brojenje.
Inertnost predizbornog inženjeringa: Tehnologija rješava problem manipulacije ‘na izborni dan’, ali je nemoćna pred pritiscima koji se događaju ‘prije’ otvaranja birališta. Ucjene radnim mjestima, kupovina glasova gotovinom i institucionalna prednost vladajućih elita ostaju izvan dometa optičkih skenera.
Politički otpor: Da tehnologija pogađa u samu srž manipulativnog sustava pokazuje i nervoza unutar pojedinih vladajućih struktura. Politički narativi koji u osvit kampanje pokušavaju diskreditirati skenere – nazivajući ih izvorom “konfuzije” i optužujući SIP da kroz softver pokušava “propisati pobjednika” – jasno sugeriraju da se gubitak kontrole nad glasačkim kutijama doživljava kao izravna prijetnja političkom opstanku.
U konačnici, stručna javnost ocjenjuje da će izbori bez sumnje biti znatno transparentniji, a prostor za krađu sveden na povijesni minimum. Ipak, tehnologija je samo alat; stvarni test transparentnosti bit će sposobnost institucija da kazne svaki pokušaj sabotaže novih uređaja.
