Bosna i Hercegovina se ubrzano priprema za predstojeće Opće izbore koji će se održati u listopadu. Ovaj izborni ciklus smatra se jednim od najvažnijih u modernoj povijesti zemlje, s obzirom na to da se po prvi put masovno uvode napredna tehnološka rješenja s ciljem vraćanja poljuljanog povjerenja građana u demokratski proces.
Dok uvođenje novih tehnologija, biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića, obećava smanjenje manipulacija na redovnim biračkim mjestima, pažnja javnosti i nezavisnih promatrača sve se više usmjerava ka alternativnim pravcima izbornog inženjeringa.
Među njima, glasanje putem mobilnih timova slovi za jednu od ranjivijih točki procesa, a opravdana je bojazan da bi stranačke mašinerije u listopadu mogle intenzivirati pritisak upravo na ovaj segment.
Prema procedurama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, pravo na glasanje putem mobilnih timova imaju isključivo građani koji su zbog bolesti, starosti ili invaliditeta vezani za svoje domove ili su smješteni u ustanovama. Međutim, iako su pravila jasna praksa s ranijih izbornih ciklusa pokazuje da se ovaj mehanizam može zlouporabiti.
Gdje leži prostor za manipulaciju?
Nekoliko je ključnih obrazaca prevara kada je riječ o glasanju „na kućnom pragu“. Friziranje medicinske dokumentacije – Politički subjekti preko lokalnih odbora i zdravstvenih radnika osiguravaju potvrde za osobe koje su potpuno pokretne, kako bi se one registrirale za glasanje putem mobilnog tima. Cilj je jednostavan – glasanje u kontroliranim uvjetima.
Pritisak na birače u četiri oka – Za razliku od redovnih biračkih mjesta gdje postoji veći broj promatrača iz različitih subjekata, mobilni timovi dolaze direktno u privatne prostore. U ruralnim ili izoliranijim sredinama, članovi tima (koji često pripadaju dominantnim lokalnim strankama) mogu vršiti direktan utjecaj na bolesne ili starije osobe, sugerirajući im ili čak direktno zaokružujući opcije na listiću.
Trgovina mjestima unutar timova – Slično kao i kod biračkih odbora, političke stranke nastoje ostvariti potpunu kontrolu nad sastavom mobilnih timova. Kada u timu nema balansa i efikasnog međusobnog nadzora, prostor za dopisivanje glasova ili zamjenu listića drastično se povećava.
Tehnologija na biralištima, ‘tradicija’ u domovima
Dok SIP BiH privodi kraju testiranja digitalnog glasanja i skenera – koji bi trebali onemogućiti bugarski voz i naknadno prepravljanje zapisnika na biračkim mjestima – postavlja se pitanje u kojoj mjeri će te inovacije pratiti rad mobilnih timova na terenu. Ako se primjena novih tehnologija primarno fokusira na statična biračka mjesta, mobilni timovi ostaju prostor u kojem „tradicionalne“ metode krađe mogu opstati.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da više od 70% građana BiH i dalje izražava skepsu prema poštenju izbornog procesa. Da bi se to povjerenje vratilo, SIP BiH i lokalne izborne komisije morat će uvesti rigoroznije kontrole popisa za mobilne timove, provjeriti valjanost medicinskih nalaza te osigurati da rad svakog tima na terenu prate nezavisni promatrači.
Listopadski izbori bit će povijesni test za tehnologiju, ali i pokazatelj da li su institucije sposobne zatvoriti preostale „rupe“ kroz koje političke partije godinama kroje izbornu volju građana.
Premda po dostupnim informacijama, za glasanje putem mobilnih timova nije prijavljen veliki broj osoba, jasno je da je svaki glas važan i da može donijeti prevagu u konačnom zbroju. Jedan glas više nekome donosi mandat i vlast, stoga je jasno kako će političke stranke pokušati na sve načine ‘osigurati’ što veći broj glasova, pa i koristeći ‘rupe’ i kršeći zakon.
