Građani Bosne i Hercegovine na općim su izborima održanim u nedjelju izabrali nove sazive državnog i entitetskih parlamenata, kao i županijske skupštine. Iako su izbori odraz volje birača, taj princip ne vrijedi za sve osobe koje bi trebale sjediti u tim klupama.
Naime, izborni sustav na svim razinama u Bosni i Hercegovini funkcionira na sličan način. Stranke formiraju kandidacijske liste, a birači glasaju primarno za stranke, a onda i za kandidate na listama.
Prema izmjenama koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, birači mogu glasati za maksimalno tri kandidata na kandidacijskoj listi jedne stranke.
Svaki glas za određenog kandidata, na kojem se god on mjestu nalazio, automatski ide i samoj stranci, a glasovi za pojedinačne kandidate važni su zbog mogućnosti da osoba s nižeg mjesta na stranačkoj listi “preskoči” svoje kolege.
Ipak, da bi se to dogodilo, taj kandidat mora dobiti najmanje 20 posto od ukupnog broja glasova za cijelu stranku, a to se u većini slučajeva ne dogodi.
Zbog toga se događaju situacije kao na izborima za Skupštinu Posavske županije, gdje je kandidatkinja HDZ-a Svetlana Kamenjaš imala 83 glasa i bila posljednja po tom broju među stranačkim kolegama.
Bez obzira na to, Kamenjaš bi trebala ući u skupštinu jer je bila deveta na listi, a HDZ je osvojio 13 mandata.
Ovo je svakako najeklatantniji primjer, ali je daleko od izdvojenog incidenta. Čak 137 kandidata, na svim razinama, ušlo je u skupštine samo na temelju svog mjesta na stranačkoj listi, dok su bez mandata ostajali njihovi kolege s mnogo većom osobnom podrškom.
Od 137 odvojenih slučajeva, dva su zabilježena na državnoj razini.
U izbornoj jedinici 2A za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, kandidatkinja HDZ-a Antea Čilić osvojila je 3.377 glasova, a ispred nje je ostalo pet kandidata iz iste stranke. Ipak, kako je Čilić bila druga na listi, osvojila je izravan mandat u PS BiH.
Slična se situacija dogodila u izbornoj jedinici 5A, ali u SDA. Kandidatkinja Mirela Avdić osvojila je izravan mandat sa 6.240 glasova, dok su ispred nje ostala četiri kandidata. Avdić ulazi zbog činjenice da je bila druga na stranačkoj listi.
Na razini entiteta zabilježeno je 13 slučajeva (10 u FBiH i tri u RS-u), a uvjerljivo najviše slučajeva dogodilo se na razini županija, čak 122.
Što se tiče najveće razlike između osobe koja je dobila mandat i kandidata s najviše glasova, ali bez mandata, ta je “čast” pripala Alenu Šeraniću, kandidatu SNSD-a za Narodnu skupštinu RS-a u izbornoj jedinici 3.
Šeranić je osvojio 2.188 glasova te ušao izravno u NSRS kao četvrti kandidat na listi SNSD-a. Na istoj se listi nalazi Nikola Šobot koji je osvojio 7.077 glasova, ali je bio sedmi na listi pa nije došao do mandata.
Na razini županija, najveća razlika zabilježena je na listi SDA u Županiji Središnja Bosna. Irma Čorbić je kao osma na listi osvojila 630 glasova i dobila izravan mandat, dok je s čak 4.538 glasova bez mandata ostao Vildan Hajić, koji je bio tek 35. na listi SDA.
U Sarajevskoj županiji izdvaja se primjer Amre Junuzović-Kaljić, koja je osvojila izravan mandat u Skupštini SŽ kao peta na listi Naroda i pravde, iako je osvojila svega 494 glasa.
Ispred nje bilo je čak 14 kandidata, a među njima najviše glasova, a da nije dobio mandat, osvojio je Omer Osmanović (1.548).
Pored Junuzović-Kaljić, mandate su u Sarajevskoj županiji zahvaljujući svojim pozicijama na listama osvojili i Svjetlana Šošić (SDP), Mehmed Muharemović (SBiH) te Vedrana Vujović (DF).
