Nakon što je Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, izbio u prvi plan u utrci za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, u sjeni je ostala činjenica da je kandidat HDZ-a BiH završio daleko iza vodećih kandidata za ovu dužnost.
Zahvaljujući glasovima pristiglima putem pošte, Balukčić je preuzeo vodstvo od kandidata SDP-a BiH Ivana Begića te se s trenutačno osvojena 3.202 glasa približio izbornoj pobjedi.
Balukčićev uspjeh istodobno se može tumačiti i kao ozbiljna politička poruka vodstvu HDZ-a BiH i predsjedniku stranke Draganu Čoviću. Njihov službeni kandidat Franjo Jukić osvojio je svega 1.379 glasova, čime je ostvario znatno slabiji rezultat od glavnih suparnika za ovu dužnost.
HDZ BiH na korak do gubitka pozicije koju drži od 2014. godine
HDZ BiH položaj potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda neprekidno drži od 2014. godine. Kroz mandate Josipa Jerkovića, a potom i Davora Pranjića, stranka je punih 12 godina imala kontinuitet na toj dužnosti.
Ako se trenutačni izborni rezultati potvrde, taj će dugogodišnji niz biti prekinut, što bi predstavljalo značajan politički neuspjeh HDZ-a BiH u Republici Srpskoj.
Takav rezultat mogao bi upućivati i na promjenu raspoloženja dijela birača iz reda hrvatskog naroda, uključujući one koji žive u inozemstvu, a koji su ovoga puta imali mogućnost birati između više kandidata različitih političkih opcija.
Dok na prethodnim izborima HDZ BiH nije imao ozbiljniju konkurenciju među strankama s hrvatskim predznakom, ovoga je puta biračima bila ponuđena politička alternativa.
Terenski rad Igora Balukčića u Tesliću i potpora oporbenih hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990 pokazali su se važnim čimbenicima njegova izbornog rezultata, koji je zasjenio rezultat kandidata HDZ-a BiH.
Pranjićev odnos prema Dodiku pod povećalom
S obzirom na to da je HDZ BiH u Federaciji BiH zadržao položaj vodeće stranke prema broju osvojenih glasova među političkim opcijama s hrvatskim predznakom, rezultat u Republici Srpskoj predstavlja jedan od izraženijih izbornih neuspjeha te stranke.
Postavlja se pitanje jesu li Hrvati koji žive u Republici Srpskoj, kao i oni koji su se tijekom proteklih desetljeća raselili s toga područja, svojim glasovima poslali poruku nezadovoljstva politikom HDZ-a BiH u tom entitetu.
Posebno se otvara pitanje odnosa HDZ-a BiH prema SNSD-u i Miloradu Dodiku te je li dugogodišnje političko partnerstvo tih dviju stranaka utjecalo na odluke birača.
Suradnja HDZ-a BiH i SNSD-a posebno je došla u središte pozornosti u rujnu prošle godine, kada je potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić preuzeo dio predsjedničkih ovlasti nakon što je Miloradu Dodiku pravomoćnom odlukom oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.
Prijenos ovlasti izazvao je brojna politička i pravna pitanja, osobito zbog činjenice da okolnosti i pravna osnova takve odluke nisu bile u potpunosti razjašnjene javnosti.
Pranjić tijekom svojega četverogodišnjeg mandata nije ulazio u značajnije javne političke sukobe s Dodikom. Kritičari takve politike smatraju da je HDZ BiH odnosima sa SNSD-om davao prednost pred snažnijim zastupanjem interesa Hrvata u Republici Srpskoj.
Pritom se otvara i pitanje načina na koji su predstavnici HDZ-a BiH govorili o stradanju hrvatskog naroda u Republici Srpskoj te jesu li njihove poruke bile prilagođene očuvanju političkih odnosa sa SNSD-om.
Iako se iz samih izbornih rezultata ne mogu sa sigurnošću utvrditi motivi birača, činjenica da je kandidat HDZ-a BiH osvojio znatno manje glasova od Igora Balukčića i Ivana Begića pokazuje da dosadašnja politička dominacija HDZ-a BiH na ovoj dužnosti više nije neupitna.
Ako se preliminarni rezultati potvrde, HDZ BiH nakon 12 godina ostat će bez položaja potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, a Draganu Čoviću i vodstvu stranke ostat će pitanje zbog čega je njihov kandidat ostvario tako slab izborni rezultat.
