U Bosni i Hercegovini vodi se politička borba između Sjedinjenih Američkih Država i europskih država, a u njezinu središtu nisu samo budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) i izbor Schmidtova nasljednika nego i milijardni energetski interesi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
O tome je u opširnoj analizi pisao švicarski javni servis SRF, upozoravajući da bi BiH mogla postati prvi konkretan primjer nove američke politike prema Balkanu, u kojoj ekonomski i geopolitički interesi Washingtona imaju sve izraženiju ulogu.
Autor analize, novinar Janis Fahrländer, ukazuje na povezanost nekoliko procesa koji su obilježili američku politiku prema BiH: odlaska Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika, neslaganja Washingtona i europskih partnera oko njegova nasljednika, realizacije projekta Južne interkonekcije i promjene američkog odnosa prema Miloradu Dodiku.
Zašto je Washington želio Schmidtov odlazak?
Prema navodima SRF-a, američka administracija inzistirala je na Schmidtovu odlasku, i to bez duljeg prijelaznog razdoblja.
Washington je potom pokušao osigurati imenovanje kandidata kojeg podržava, čemu su se usprotivile pojedine europske države.
Europski partneri, kako objašnjava švicarski medij, smatraju da bi dužnost visokog predstavnika trebao preuzeti iskusan diplomat koji dobro poznaje političke prilike u BiH.
S druge strane, američki kandidat, talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi, izazvao je suzdržanost dijela europskih partnera zbog nedovoljnog iskustva u BiH i bojazni da bi prvenstveno zastupao američke interese.
SRF ocjenjuje da spor oko nasljednika Christiana Schmidta nije samo pitanje izbora osobe koja će nadzirati provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Riječ je i o mogućem redefiniranju međunarodnog utjecaja na političke procese u BiH.
U središtu američkih interesa plinovod
Posebnu pozornost švicarski javni servis posvećuje projektu Južne interkonekcije, koji bi omogućio dopremu američkog ukapljenog prirodnog plina preko Hrvatske u BiH i smanjio ovisnost o ruskom plinu.
SRF ukazuje na kontroverze koje prate ovaj projekt, posebno na način izbora tvrtke kojoj je povjerena njegova realizacija.
Prema navodima švicarskog medija, posao je zakonskim rješenjem dodijeljen tvrtki osnovanoj svega nekoliko mjeseci ranije, bez uobičajenog postupka konkurentskog izbora.
SRF također navodi da iza tvrtke stoje osobe bliske američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
O tim vezama pisali su i drugi međunarodni mediji, koji su među osobama povezanima s tvrtkom AAFS Infrastructure and Energy navodili Jesseja Binnalla, odvjetnika bliskog Trumpu, i Josepha Flynna, brata nekadašnjeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
Švicarski medij smatra da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da američka administracija želi smanjiti utjecaj OHR-a kako bi lakše ostvarila vlastite ekonomske i političke ciljeve.
U tom kontekstu podsjeća se da je Schmidt ranije izražavao rezerve prema pojedinim aspektima projekta.
Kakva je Dodikova uloga?
SRF posebno problematizira promjenu odnosa Washingtona prema Miloradu Dodiku, koji je godinama bio pod američkim sankcijama zbog secesionističke politike.
Sankcije su ukinute prošle jeseni, a Dodik je u međuvremenu prestao pružati otpor projektu Južne interkonekcije.
Švicarski javni servis otvara pitanje postoji li iza takvog razvoja događaja širi politički dogovor.
Naime, Schmidt je bio jedan od najozbiljnijih međunarodnih protivnika Dodikovih poteza usmjerenih protiv ustavnog poretka BiH, a njegove odluke imale su značajnu ulogu u političkim i pravnim procesima koji su doveli do Dodikova uklanjanja s dužnosti predsjednika RS-a.
Istodobno, Dodik je ulagao značajna sredstva u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući angažman lobista povezanih s Trumpovim političkim okruženjem.
SRF zbog toga ukazuje na mogućnost političke trgovine u kojoj bi Dodikova podrška američkom energetskom projektu bila praćena promjenom odnosa Washingtona prema njegovoj politici.
Ipak, postojanje takvog dogovora nije dokazano, a švicarski medij predstavlja ga kao mogućnost koja proizlazi iz dosadašnjeg razvoja događaja.
Nova američka politika prema Balkanu
Prema ocjeni SRF-a, događaji u BiH mogli bi predstavljati prvi vidljivi rezultat promjene američke strategije prema zapadnom Balkanu.
Švicarski medij navodi da Trumpova administracija sve manje naglašava demokratizaciju i jačanje vladavine prava kao osnovne ciljeve američkog angažmana u regiji.
Umjesto toga, naglasak se stavlja na stabilnost i ostvarivanje konkretnih američkih interesa, posebno ekonomskih.
Takav pristup, upozorava SRF, mogao bi imati ozbiljne posljedice za BiH, gdje su međunarodni mehanizmi nadzora i dalje važan čimbenik očuvanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Upravo zbog toga pitanje budućnosti OHR-a, prema ovoj analizi, nadilazi diplomatski spor između Washingtona i europskih prijestolnica.
Ono otvara i mnogo šire pitanje: hoće li se međunarodna politika prema BiH ubuduće temeljiti na zaštiti institucija i ustavnog poretka ili će prednost dobiti politički dogovori koji omogućuju ostvarivanje ekonomskih i geopolitičkih interesa velikih sila.
