Na sivu listu Moneyvala, odnosno Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca (FATF), stavljeni smo prije četiri mjeseca zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, a ovo je već drugi put u deset godina da smo se na njoj našli.
Stručnjaci su isticali da odluka nije veliko iznenađenje, s obzirom na to da je i Europska unija u siječnju upozorila da se naša država suočava s visokim rizikom od dospijevanja na ovu listu ako se žurno ne provedu reforme.
Reformi nema, a vlast, koja ih je trebala provesti, čine Trojka (SDP, NiP i NS), HDZ i SNSD.
Bosna i Hercegovina prvi je put stavljena na sivu listu 2015. godine, što se može zahvaliti vlasti čiju su okosnicu činili HDZ, SDP i SNSD.
Na tadašnju listu dospjeli smo nakon što je Moneyval prethodne dvije godine upozoravao Bosnu i Hercegovinu da otkloni nedostatke.
Između ostalog, u rujnu 2013. godine ukazano nam je na kontinuirani izostanak napretka u zakonodavstvu kojim bi se odgovorilo na zabrinutosti Moneyvala, a u prosincu iste godine upozoreno je da nužne izmjene kojima bi se otklonili nedostatci u Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma nisu usvojene, dok su važne izmjene i dopune Kaznenog zakona odbijene.
Godinu dana poslije Bosna i Hercegovina ponovno je pozvana da „odmah i na suštinski način“ otkloni nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, posebno usvajanjem nužnih izmjena i dopuna Kaznenog zakona.
Konačno smo u veljači 2018. godine skinuti sa sive liste, uz pohvale za „značajan napredak“.
Značajan napredak postignut je kada su državnu vlast činili SDA, HDZ te SDS/PDP.
Tadašnji predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine bio je Denis Zvizdić, koji je na tu dužnost došao kao kadar SDA.
On je, kada je BiH skinuta sa sive liste, izjavio da je to rezultat „vrlo kvalitetnog rada Vijeća ministara, entitetskih vlada i Distrikta Brčko BiH, odnosno brojnih i jako dobro koordiniranih aktivnosti koje su rezultirale usvajanjem brojnih zakona“, njih više od 20.
Sadašnje su procjene da bi proces „skidanja“ sa sive liste mogao trajati najmanje dvije do dvije i pol godine, ovisno o brzini provedbe reformi.
Poznato je da je nužno ponajprije usvojiti izmjene Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, kao i uspostaviti registar stvarnih vlasnika.
