Europska komisija objavila je novo izvješće o Bosni i Hercegovini u kojem upozorava na ozbiljno nazadovanje na europskom putu.
Umjesto očekivanog napretka u reformama, Bruxelles konstatira da se BiH sve više udaljava od Europske unije, dok ključna područja poput pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija i gospodarstva ostaju bez značajnijih pomaka.
Posebno zabrinjavajuće ocjene odnose se na funkcioniranje institucija, politički utjecaj na njihov rad i izostanak reformi koje su nužne za napredovanje prema članstvu u EU.
Izvješće obuhvaća razdoblje od 1. rujna 2025. do 1. rujna 2026. godine. Europska komisija navodi da vlasti u BiH i dalje javno izražavaju opredijeljenost za europske integracije, ali da je proteklo razdoblje obilježilo „sve veće udaljavanje od europskog puta“.
Rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo je nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, dok ključne reforme povezane s europskim integracijama nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje državom sve nezadovoljavajuće, da su neovisne institucije slabe i da postoje znakovi zarobljenosti države na svim razinama vlasti.
Većina preporuka iz prethodnog izvješća nije provedena i one ostaju na snazi.
Pravosuđe bez napretka, korupcija ostaje ozbiljan problem
U području pravosuđa i temeljnih prava Europska komisija nije zabilježila napredak. Novi zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, unatoč aktivnostima u obama domovima Parlamentarne skupštine BiH.
Kao posebno negativan potez izdvojene su ovogodišnje izmjene pravila o imovinskim kartonima koje je usvojio VSTV.
Njima je vanjski izbor stručnjaka za nadzor zamijenjen postupkom pod kontrolom samog VSTV-a, što je suprotno ranijem dogovoru s Europskom komisijom.
Zbog toga je misija vanjskog nadzora, koju financira EU, prekinuta u lipnju 2026. godine. Komisija traži da VSTV hitno povuče usvojene izmjene.
Upozoreno je i na to da Ustavni sud BiH i dalje ne radi u punom sastavu. Narodna skupština Republike Srpske treba ispuniti svoju ustavnu obvezu i imenovati suce, dok Parlament FBiH treba imenovati nasljednike dvoje sudaca koji odlaze u mirovinu.
Posebnu zabrinutost izazivaju podatci o radu pravosuđa. Od ukupno 778.060 predmeta, njih 50.852, odnosno 6,5 posto, ručno je preraspoređeno bez obrazloženja.
Iako je broj neriješenih prvostupanjskih predmeta smanjen za pet posto, krajem 2025. godine i dalje ih je bilo više od 1,6 milijuna. Prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.
Ni u borbi protiv korupcije nije zabilježen napredak. Europska komisija navodi da politička tijela kontinuirano propuštaju obračunati se s raširenom korupcijom, a da je napredak u tom području aktivno opstruiran.
Posebno je poražavajući podatak da nije zabilježena nijedna nova pravomoćna presuda za korupciju na visokoj razini.
Također, nijedna agencija za provedbu zakona od 2022. godine nije Tužiteljstvu BiH podnijela izvješće o korupciji na visokoj razini.
Tijekom 2025. godine podneseno je samo pet izvješća koja se odnose na takozvanu običnu korupciju.
Komisija kritizira i praksu Tužiteljstva BiH prema kojoj timovi tužitelja u osjetljivim predmetima odluke donose konsenzusom, iako za to ne postoji zakonsko uporište. Ukazuje se i na premještanje tužitelja koji rade na politički osjetljivim slučajevima.
Od 600 dužnosnika na državnoj razini, samo njih 261 dostavilo je financijska izvješća radi provjere imovinskih kartona, što je 24 manje nego godinu ranije. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa utvrdilo je pet slučajeva tijekom 2025. godine, ali je izreklo samo jednu sankciju.
Mjesto ravnatelja Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije nepopunjeno je od listopada 2024. godine.
BHRT pred gašenjem, zabilježeni napadi na novinare
Ni u području slobode izražavanja nema napretka. Europska komisija upozorava na zabrinjavajuće znakove pogoršanja stanja, a posebno izdvaja situaciju na BHRT-u, kojem i dalje ozbiljno prijeti gašenje.
Sudski sporovi između triju javnih emitera nastavljaju se, dok podatci o pritiscima i napadima na novinare dodatno ukazuju na probleme u medijskom prostoru.
Prema podatcima koje navodi Komisija, VSTV je tijekom 2025. godine registrirao 25 napada na novinare, dok je udruga BH novinari zaprimila 50 prijava.
U Republici Srpskoj, gdje je kleveta kriminalizirana, tijekom prošle godine podneseno je 88 kaznenih prijava za klevetu. Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, uključujući one o ratu u Ukrajini i europskom putu BiH.
Dodatni problem predstavlja nedostatak transparentnosti medijskog vlasništva. Prema podatcima Vijeća za tisak i online medije, koje prenosi Europska komisija, čak 60 posto informativnih portala nema potpun impresum ili ga uopće nema.
Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, kao ni kriteriji za oglašavanje iz javnih proračuna, još nisu usvojeni.
BiH bi mogla izgubiti gotovo milijardu eura
Europska komisija upozorava i na rizik od gubitka značajnih sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan.
BiH je Reformsku agendu usvojila u rujnu 2025. godine, ali još nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu niti je imenovala koordinatora.
Zbog kašnjenja u dostavljanju Reformske agende zemlji je skraćen rok za provedbu reformi, a indikativna alokacija smanjena je za 10 posto. BiH sada može dobiti do 976,6 milijuna eura kroz kredite i bespovratna sredstva.
Međutim, Komisija upozorava da rok za ispunjavanje uvjeta za prvu tranšu reformi istječe krajem 2026. godine. Ako do tada ne bude uspostavljen potreban pravni okvir i ispunjeni uvjeti, BiH će izgubiti ta sredstva.
Dodatni pokazatelj zastoja jest činjenica da BiH, više od dvije i pol godine nakon odluke o otvaranju pregovora s EU, još nema glavnog pregovarača.
Politička neslaganja oko postupka imenovanja dovela su do različitih prijedloga u Vijeću ministara i Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavni sud BiH u ožujku 2026. poništio je odluku Zastupničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da pitanje imenovanja uredi u roku od šest mjeseci.
Komisija traži i hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora, bez kojeg sjednica IPA nadzornog odbora nije održana od svibnja 2022. godine.
Samo 12 zakona usvojeno u državnom parlamentu
O razmjerima institucionalnog zastoja govori i podatak da je Parlamentarna skupština BiH tijekom izvještajnog razdoblja usvojila svega 12 zakona, od kojih je pet usvojeno po hitnom postupku.
Proračun institucija BiH za 2025. godinu usvojen je tek u studenome te godine, dok je proračun za 2026. usvojen u srpnju. Sjednice Doma naroda redovito su ometane, a nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab.
Europska komisija posebno se osvrnula i na političke prilike u Republici Srpskoj nakon presude Miloradu Dodiku i njegova uklanjanja s dužnosti predsjednika entiteta.
Izvještajno razdoblje obilježile su institucionalne promjene i prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, održani 23. studenoga 2025. i djelomično ponovljeni 8. veljače 2026. godine zbog nepravilnosti.
Prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, izbori su bili profesionalno organizirani, ali obilježili su ih zapaljiva retorika i činjenica da među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Komisija navodi da je Narodna skupština Republike Srpske u tom razdoblju imenovala tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke usred osporavanja njihova legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH.
Posebno se ukazuje na povijesni revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca kod dijela političkih čelnika, osobito u Republici Srpskoj, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Na njegovu pogrebu u Beogradu nazočili su čelnici i političari iz Republike Srpske, što je izazvalo snažne reakcije u BiH i regiji. Europska komisija takve pojave ocjenjuje kao „fundamentalno nespojive s vrijednostima EU“.
Bruxelles traži ukidanje bezviznog režima za sedam zemalja
Nazadovanje je zabilježeno i u viznoj politici. BiH je, umjesto ranije obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u razdoblju od 2025. do 2027. godine, produljila sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana.
Europska komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbajdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom.
Također, od vlasti se očekuje da prestanu sa sezonskim izuzećima od viznog režima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije. Komisija upozorava da postojeći režim može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.
Ipak, u izvješću su zabilježeni i određeni pozitivni pomaci. Posebno je izdvojeno raspoređivanje pripadnika Frontexa, kojih je u rujnu 2026. u BiH bilo oko 130, s izvršnim ovlastima.
Pozitivno su ocijenjeni i potpisivanje radnog aranžmana s Eurojustom, usvajanje akcijskih planova protiv trgovine ljudima, kao i uvođenje biometrijskog prikupljanja podataka u viznom postupku.
Na gospodarskom planu, međutim, Komisija ne vidi napredak u uspostavljanju funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Rast BDP-a usporio je s 2,1 posto u 2025. na 1,7 posto u prvom tromjesečju 2026. godine, dok je BDP po stanovniku pao na 36 posto prosjeka EU.
Inflacija je tijekom 2025. iznosila četiri posto, a u prvih šest mjeseci 2026. porasla je na 4,6 posto. Plaće su u 2025. povećane za 14 posto, znatno više od rasta produktivnosti, koji je iznosio oko dva do 2,5 posto.
Komisija upozorava i na velik udio javnih poduzeća u gospodarstvu. U BiH posluje oko 540 javnih poduzeća koja zapošljavaju približno 10 posto ukupne radne snage, a njihov dug iznosi 28 posto BDP-a. Nezaposlenost je u drugom tromjesečju 2026. iznosila 12,2 posto, dok je među mladima dosegnula 32,9 posto.
Europska komisija zabilježila je i probleme u energetskom sektoru, posebno potpunu ovisnost BiH o jednom izvoru ruskog plina.
U obrazovanju je upozoreno na nastavak prakse „dvije škole pod jednim krovom“ u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji, kao i na nepriznavanje naziva bosanskog jezika u školama u Republici Srpskoj, unatoč odlukama Ustavnog suda.
Unatoč brojnim kritikama, izvješće izdvaja i nekoliko pozitivnih rezultata, među kojima su usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni, pravomoćne presude za negiranje i veličanje genocida te prva pravomoćna presuda Županijskog suda u Sarajevu kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba.
Pozitivno su ocijenjeni i otvaranje novih dionica Koridora Vc, oznaka EU misije za klimatski neutralne gradove koju je Sarajevo dobilo u travnju 2026. godine, otvaranje EIT huba u Sarajevu te sporazum s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije.
