Rezultati američkih međuizbora mogli bi značajno utjecati na odnos Washingtona prema Bosni i Hercegovini, a posebno na politiku administracije predsjednika Donalda Trumpa prema Miloradu Dodiku i projektu Južne interkonekcije.

Istodobno, zagovornici ukidanja Daytonskog mirovnog sporazuma, odcjepljenja Republike Srpske i formiranja trećeg entiteta našli su se u znatno slabijem položaju u američkoj prijestolnici.

To je u razgovoru za Fenu ocijenio Edward P. Joseph, predavač na američkom Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu, komentirajući pobjedu demokrata i preuzimanje kontrole nad obama domovima američkog Kongresa.

Joseph smatra da će izborni rezultati povećati pritisak na Trumpovu administraciju zbog njezine politike prema zapadnom Balkanu, posebno nakon nedavnih političkih promjena u Srbiji.

„U određenoj mjeri izborni rezultati mogli bi dovesti do promjena u Trumpovu pristupu Balkanu. Republikanci u Kongresu već su bili vrlo kritični prema njegovu pristupu Srbiji. Nakon jednako dramatičnih izbora u Srbiji i demokratskog preuzimanja kontrole nad Kongresom, očekujem znatno snažniji nadzor nad politikom administracije“, kazao je Joseph.

Prema njegovim riječima, pojačani nadzor posebno će se odnositi na odluke i aktivnosti povezane s Južnom interkonekcijom, ali i na odnos američke administracije prema Miloradu Dodiku.

„To znači snažniji nadzor nad dogovorima i političkim manevrima u vezi s Južnom interkonekcijom u Bosni i Hercegovini, kao i nad šokantnim pristupom administracije Miloradu Dodiku“, istaknuo je.

Kongres bi mogao reagirati na pokušaje odcjepljenja

Joseph je posebno upozorio na položaj onih koji u Washingtonu zagovaraju radikalne promjene ustavnog uređenja BiH, uključujući ukidanje Daytonskog mirovnog sporazuma, odcjepljenje Republike Srpske i formiranje trećeg entiteta.

„Oni u Washingtonu koji zagovaraju ukidanje Daytonskog sporazuma ili promiču radikalne ideje poput odcjepljenja Republike Srpske ili stvaranja trećeg entiteta sada su u izloženom i oslabljenom položaju“, naglasio je.

Na pitanje očekuje li aktivniju ulogu SAD-a u suprotstavljanju političkim aktivnostima koje ugrožavaju ustavni poredak BiH, Joseph je kazao da očekuje snažniji pritisak Kongresa.

„Vjerujem da će Kongres vršiti pritisak kako bi se suprotstavio destabilizirajućim političkim aktivnostima, posebno bilo kakvom pokušaju odcjepljenja Republike Srpske“, poručio je.

Posebno je upozorio na moguće posljedice ako bi Milorad Dodik pokušao provesti secesionističke poteze uz potporu pojedinih predstavnika Trumpove administracije.

„Ako Dodik to pokuša i ako bilo koji dužnosnik Trumpove administracije podrži takav potez, vjerujem da bi se i jedni i drugi mogli suočiti s ozbiljnim posljedicama. Ne zaboravite da će novi Kongres imati ovlasti za provođenje ozbiljnih istraga“, rekao je Joseph.

Kao jednu od važnih osoba u tom procesu izdvojio je demokratskog kongresnika Billa Keatinga, koji je ranije objavio izvješće o potezima Trumpove administracije na zapadnom Balkanu.

Joseph očekuje da će Keating uskoro otvoriti pitanja odnosa američke administracije prema Dodiku i aktivnosti povezanih s Južnom interkonekcijom.

Keating je u rujnu objavio izvješće pod nazivom „Pay for Play in the Balkans“, u kojem se problematiziraju odluke Trumpove administracije o ukidanju sankcija Dodiku i projekt Južne interkonekcije, uz tvrdnje o pogodovanju osobama povezanima s američkim predsjednikom.

Prema Josephovoj ocjeni, pritisak na administraciju mogao bi se pojačati i prije nego što novi saziv Kongresa počne s radom u siječnju iduće godine.

„Dramatični rezultati američkih izbora već će u aktualnom sazivu Kongresa, čiji mandat traje do siječnja, pojačati pritisak na administraciju i nadzor nad njezinim djelovanjem u tom smjeru“, ocijenio je.

MAGA je oslabljen, ali Trumpov utjecaj nije nestao

Govoreći o rezultatima izbora, Joseph je ocijenio da pobjeda demokrata predstavlja jasno odbacivanje političkog vodstva Donalda Trumpa. Kao posebno značajne izdvojio je pobjede demokratskih kandidata u saveznim državama koje su desetljećima smatrane republikanskim uporištima.

„Riječ je o povijesnim pobjedama. Kansas je prvi put od 1932. godine izabrao demokratskog senatora, Teksas prvi put od 1988., a Južna Karolina prvi put od 1998. godine. Tome treba dodati i iznenađujuću pobjedu demokrata u Iowi, dok su neke druge važne utrke još bile neizvjesne“, naveo je.

Prema njegovim riječima, izborni rezultati otvaraju dva važna pitanja za budućnost američke politike. Prvo je način na koji će demokrati iskoristiti kontrolu nad Kongresom, dok Trump i dalje upravlja izvršnom vlašću. Drugo se odnosi na reakciju Republikanske stranke na izborne poraze.

Ipak, Joseph upozorava da se rezultati ne mogu tumačiti kao kraj pokreta MAGA i Trumpova utjecaja na Republikansku stranku.

„Moramo biti oprezni kada tvrdimo da ovi rezultati znače kraj pokreta MAGA ili golemog utjecaja koji je Trump imao na Republikansku stranku i američku politiku. MAGA je oslabljen, ali to ne znači da će se republikanci vratiti tradicionalnoj stranci kakvu smo ranije poznavali“, istaknuo je.

Dodao je da su politički rizici sada veći za republikanske kandidate koji nastavljaju koristiti Trumpovu zapaljivu i polarizirajuću retoriku.

Joseph smatra da će ostatak Trumpova predsjedničkog mandata obilježiti snažniji nadzor Kongresa, posebno kada je riječ o pitanjima korupcije, koja postaju sve značajnija u američkoj unutarnjoj politici.

„Trumpovo predsjedanje sada će biti izloženo značajnom preispitivanju, dok korupcija postaje jedno od ključnih unutarnjopolitičkih pitanja u Sjedinjenim Američkim Državama“, kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, mogućnosti djelovanja američkog predsjednika bit će više ograničene u unutarnjoj nego u vanjskoj politici, s obzirom na to da predsjednik zadržava široke ovlasti u vođenju međunarodnih odnosa.

Promjene u Srbiji otvaraju prostor za drukčiju regionalnu politiku

Joseph se osvrnuo i na pobjedu Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, ocijenivši da političke promjene u Beogradu otvaraju mogućnost za drukčije odnose Srbije sa susjednim državama.

Podsjetio je da je u autorskom tekstu za časopis Foreign Policy, objavljenom 26. listopada, nakon posjeta Beogradu neposredno prije izbora, pozvao SAD da iskoristi nove okolnosti za unaprjeđenje regionalne suradnje.

„Napisao sam da SAD treba iskoristiti priliku za unaprjeđenje političkih, gospodarskih i međuljudskih kontakata između Srbije i njezinih susjeda iz bivše Jugoslavije“, rekao je.

U istom tekstu pozvao je Trumpovu administraciju da pitanje uklanjanja ruskih vlasnika iz Naftne industrije Srbije (NIS) riješi dok je na vlasti još aktualna tehnička vlada koju predvodi Srpska napredna stranka (SNS).

Takav pristup, prema njegovoj ocjeni, mogao bi olakšati političku tranziciju u Srbiji i otvoriti prostor za drukčije odnose s regionalnim i međunarodnim partnerima.

Joseph očekuje da će promjene u američkom Kongresu dodatno pojačati pritisak na Trumpovu administraciju da preispita dosadašnju politiku prema Srbiji, ali i da aktivnije pristupi pitanjima regionalne stabilnosti.

Na kraju je američke izbore ocijenio kao prekretnicu u političkom životu SAD-a.

„Ovi izbori predstavljaju prekretnicu i povratak razumu u američkoj politici. Koliko će to trajati, ovisi o tome kako će demokrati iskoristiti prednost koju imaju u Kongresu, dok se istodobno suočavaju s nepredvidivim, impulzivnim i radikalnim republikanskim predsjednikom“, kazao je Joseph.

Naglasio je da će biti važno pratiti i reakcije unutar Republikanske stranke, odnosno mogućnost da dio republikanaca promijeni odnos prema Trumpu nakon značajnih izbornih gubitaka.

Političke promjene u SAD-u povezao je s ranijim izbornim rezultatima u Mađarskoj i Srbiji, ocijenivši da bi one mogle ohrabriti demokratske pokrete diljem zapadnog Balkana.

„Sada imamo tri dramatična i inspirativna izborna rezultata ove godine, u Mađarskoj, Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Sva tri trebala bi ohrabriti demokratske pokrete na Balkanu“, istaknuo je.

Istodobno je ukazao i na drukčije političke procese u pojedinim europskim državama. Kao primjer kretanja u suprotnom smjeru naveo je Bugarsku, dok se Poljska, prema njegovoj ocjeni, suočava s važnom borbom za budućnost demokracije i ustavnog poretka.

FENA