U svega nekoliko mjeseci od svog osnutka, Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj (o čijem početku rada u prostorima u Selskoj u Zagrebu je prvi konkretno pisao Promise.hr) pokrenuo je čak 430 istraga zbog osnovanih sumnji u pljačku. U Uredu je dosad registrirano 1340 predmeta, a potencijalna šteta u svim ovim predmetima dostiže 7 milijardi eura!
Istaknula je to u razgovoru za N1 Tamara Laptoš, delegirana europska tužiteljica, odnosno pravosudna dužnosnica podređena jedino glavnoj europskoj tužiteljici – hrabroj Rumunjki Laura Codruța Kövesi, a posve neovisna od DORH-a ili bilo koje druge hrvatske institucije.
Prvi veliki i konkretni rezultat rada Ureda kojega vodi beskopromisna Laura Kövesi na tlu Hrvatske je, dakako, uhićenje bivše ministrice i članice Predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac te čelnika SAFU Tomislava Petrica. Valja napomenuti da je Laptoš jasno i glasno izjavila da hrvatske institucije (USKOK i DORH) nisu postupale po tom predmetu, odnosno odustale su od kaznenog progona (‘predmet je bio mrtav’), nakon čega je na scenu stupio Ured europskog javnog tužitelja te u vrlo kratko vrijeme dao uhititi vrlo blisku Plenkovićevu suradnicu.
Sve ovo itekako kompromitira ionako kompromitirano hrvatsko pravosuđe, ali i samog Plenkovića te Vladu RH. Pojedini analitičari sada tvrde da je unutar vrha HDZ-a zavladao strah od mogućnosti da Žalac progovori o tome tko je još od najviših dužnosnika Vlade i stranke bio umiješan u ‘prljave poslove’.
Odmah velike ribe
Ovdje prenosimo sadržaj razgovora Tamare Laptoš za N1:
”Svega nekoliko mjeseci trebalo je novom Uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj do prvih konkretnih rezultata – prva uhićenja i to odmah velike ribe – bivša HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac i ravnatelj važne Agencije. Kada je u pitanju europski novac, ništa se ne prepušta slučaju. Iskusna tužiteljica, nekadašnja ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš, danas europska tužiteljica u Uredu zbog kojeg mnogi u Hrvatskoj više neće mirno spavati. Za N1 je otkrila kako rade i kome odgovaraju, te koje su prevare na meti.
“Europski delegirani tužitelji u zemljama članicama postupaju sukladno nacionalnim zakonima”, rekla je, dodavši da se isto postupa i u slučaju Softver. Nadležan sud je Županijski sud u Zagrebu.
Neke predmete sami započinju, dok neke preuzimaju. “Postoje dvije vrste predmeta. Ured je nadležan za kaznena djela koja su počinjena od 20. studenog 2017. pa nadalje. Ured je osnovan u lipnju ove godine. Ako nadležno tužilaštvo ima predmet o radu, oni su nas dužni obavijestiti. Možemo donijeti odluku o avokaciji predmeta ili o nepreuzimanju predmeta”, rekla ja.
Za USKOK ‘Predmet Žalac’ više nije bio živ?!
U slučaju Softver, postupanje je bio drugačije.
“U ovom predmetu zaprimili smo prijavu OLAF-a”, kaže. Prije toga Ured europskog javnog tužitelja o tom predmetu nije imao saznanja. “OLAF provodi administrativne postupke, nisu nadležni za kazneni progon počinitelja kaznenih djela na štetu financijskih interesa EU-a”, dodala je.
“Kad zaprimimo prijavu i predmet se registrira u EPPO-u, počinje proces verifikacije. Upućujemo upit u nadležno nacionalno tijelo postoji li takav predmet. Ako se radi na predmetu, radimo avokaciju. Ako nadležno tužiteljstvo nema predmet ili nije živ, donosimo odluku o pokretanju sukladno uredbi. Uredba govori samo o istrazi”, pojasnila je kako postupa Ured europskog javnog tužitelja.
Da predmet nije živ znači da se na njemu radilo i više se ne radi, navela je Laptoš. “U ovom predmetu donijeli smo odluku o pokretanju istrage. Da smo predmet preuzeli od Uskoka radilo bi se o avokaciji. Mi smo pokrenuli istragu.”
Ne mogu primati upute ni od koga osim EPPO-a
“EPPO ima dvije razine – centralnu u Luxembourgu i decentralizirane u zemljama članicama. Decentraliziranu razinu čine europski delegirani tužitelji, koji su potpuno neovisni od nacionalnih tužilaštva. Ne mogu primati upute ni od koga osim EPPO-a. To je samostalno, nadnacionalno tijelo EU-a”, govori.
Uredba određuje da su države članice dužne osigurati support europskim delegirani tužiteljima, rekla je. “Moramo imati nacionalne asistente i to je na neki način prepušteno državama članicama. EPPO ne može zapošljavati ljude i osigurati prostor.”
Rekla je da o postupanju Uskoka u predmetu Softver ne može govoriti.
“Pet država članica ne sudjeluje u radu Ureda. To je politička odluka svake države, o tome ne mogu govoriti. Ja sam izabrana putem natječaja”, kaže.
Stalno vijeće u kojemu su tri tužitelja nadzire njezin rad, rekla je. Imaju ukupno 15 stalnih vijeća.
Proračun EPPO-a je 41,4 milijuna eura. “Nemamo ni dovoljno osoblja, još zapošljavamo.”
“Od 1. lipnja do 1. listopada u Uredu je registrirano 1340 predmeta. Pokrenuto je 430 istraga. Potencijalna šteta u svim ovim predmetima dostiže 7 milijardi eura”, govori Laptoš.
