Europska unija do 2050. najkasnije, ali i mnogo prije, planira zatvoriti sve termoelektrane. Paralelno s tim rad rudnika i objekata pod nadzorom društava RMU doveden je u pitanje.
Tim povodom govorio je za Hayat generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
Gospodine Andelija, na koji način će se pristupiti gašenju i zatvaranju rudničkih postrojenja u BiH?
Globalni trend je smanjenje proizvodnje električne energije i generalno energije iz fosilnih goriva. EU je donijela odluku da do 2050.godine emisija CO2 iz ovakvih goriva bude svedena na najmanju moguću mjeru. EPBIH je svjesna te činjenice da će dugoročne mjere biti smanjenje proizvodnje i donijela je svoj plan do 2050.godine u kojem smo za cilj stavili da do 2050.godine imamo CO2 neutralnu zemlju. Dešavat će se to po strogo definisanim planovima naše zemlje koju je naša država preuzela kada je u pitanju emisija stakleničkih plinova i to ćemo radfiti na detaljan način. Taj plan će uskoro biti ponuđen Vladi FBIH i nadzornom odboru EP a javnosti ćemo na vrijeme kazati kada će i koji naši rudnici prestati s proizvodnjom.
Da li će doći do masovnog otpuštanja radnika u ovom periodu i kada kreće smanjenje broja radnika?
To je jedno vrlo socijalno osjetljivo pitanje. Moraćemo sačiniti program zbrinjavanja viška uposlenih. Moramo biti svjesni činjenice da energetska tranzicija podrazumjva smanjenje broja uposlenih kako bi se proizvod učinio konkurentniji na našem, regionalnom i europskom tržištu. To će biti osjetljiv plan koji će biti ponuđen svim socijalnim partnerima i nakon toga ćemo pristupiti realizaciji. Mogu da kažem da ćemo u ovom vremenu energetske tranzicije koja će trajati 3-4 godine moramo računati da će broj ljudi u rudnicima biti smanjen za 2000 ljudi. To ne znači da će biti otpušteno 2000 ljudi ali ćemo ispravnom kadrovskom politkom u narednim godinama doći do tog broja.
Šta će to u konkretnom slučaju značiti za ekonomiju, da li će se odraziti pozitivno ili negativno obzirom da je poznato da su rudnici veliki gubitaši?
Sadašnje stanje u rudnicima nije dobro i da oni čine generalno problem za FBIH jer su akumulirani dugovi po raznim osnovama, obaveze prema državi, dobavljačima EP skoro milijardu KM. To je za nas zadatak više da taj problem što prije počnemo riješavati. Postoje razni programi, između ostalog politike međunarodnih financijskih institucija u kojima se govori o ekonomskoj i energetskoj tranziciji sredina oslonjenih na ugalj. Mi ćemo se potruditi da sve te mogućnosti iskoristimo kako bi te lokalne zajednice u jednom razumnom roku prešle iz zajednica koje su oslonjene na proizvodnju uglja prešle u zajednicu koja je ekonomski efikasna ali nije oslonjena na tu vrstu tehnologija.
Da li to znači i gašenje Elektroprivrede BiH u određenom trenutku?
Nikako. EP BiH će morati postojati kao kompanija, naravno u raznim oblicima. Obaveza transformacija i tranzicije je i obaveza EP, obaveza odvajanja operatora elektrodistributivnog sistema u posebnu kompaniju u skladu sa Zakonom o električnoj energiji. Također ćemo osnovati nove kompanije koje će dio poslova preuzeti i biti aktivni sudionici na tržištu. EP BIH će doživjeti krupne tranzicije do 2050. ali uz mudro rukovođenje kompanijom i prepoznavanjem šansi i prilika ja ipak mislim da je ovo kompanija koja će na duže staze biti ozbiljan tržišni igrač u BiH i regiji.
