U sklopu Napretkovog tjedna kulture u srijedu navečer u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru upriličena je izložba pod nazivom “Stećci- svjetska baština UNESCO-a”, u organizaciji HKD-a Napredak, Glavna podružnica Mostar.
Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku.
Povjesničar i arheolog Ante Vujnović kazao je kako je glavni cilj ove izložbe predstavljanje građanima Mostara, BiH te Hrvatske ali i svima koji cijene ovo veoma vrijedno kulturno bogatstvo koje je prepoznato i od strane UNESCO-a.
Podsjetio je kako su srednjovjekvoni nadgrobni spomenici ili stećci u srpnju 2016. godine upisani na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine s ukupno 28 nekropola iz 4 države, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Na osnovu raspoloživih podataka može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovice 12. stoljeća do dolaska Turaka i islama na naše prostore krajem 15. i početkom 16. stoljeća, kazao je Vujnović.
Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100, istaknuo je Vujnović naglasivši kako su sigurni da ovo nisu konačne brojke, te da bi svakako trebalo raditi cjelovitu reevidenciju svake općine, svake poznate nekropole, te dodati ove koje su nanovo otkrivene.
Govoreći o motivima na stećcima Vujnović ističe kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.
- Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji, kako kažu pojedini natpisi, stećci i klesani – istaknuo je Vujnović.
Predstavljajući stećke kao naše naslijeđe iz minulih stoljeća, Vujnović ističe kako se nastoji podizati svijest o važnosti njegova očuvanja budućim generacijama.
Osvrnuo se i na vremena kada su se u BiH uništavali stećci pod izlikom gospodarskog i civilizacijskog napretka te istaknuo kako je tako ponašanje nedopustivo i neprihvatljivo.
Inače, fotografije stećaka bile su tema Kalendara Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” za 2019. godinu.
Dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka kazao je kako su i prošle godine trebali napraviti izložbu ali da zbog pandemije to nije bilo moguće te su napravili virtualnu izložbu.
Po njegovim riječima, ovaj projekt afirmira internacionalnu i prekograničnu suradnju, kulturnu povezanost, promovira zajedničku kulturnu baštinu te ima za cilj osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju i kao takav dobio je i potporu Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine.
- Biti na popisu UNESCO-a svjetske kulturne baštine je od velike važnosti, što treba stalno isticati i osvješćivati pogotovo mlade generacije. Mlade treba kontinuirano educirati o baštini, potrebi da se baštinu čuva i poznaje, kako bi svoje znanje mogli prenijeti i sljedećim generacijama – istaknuo je Landeka i zahvalio Federalnom ministarstvu kulture, koje je dijelom financiralo ovaj projekt stećaka, te Gradu Mostaru i Vladi HNŽ-a.
Tijekom otvaranja, sve prisutne je pozdravio i magistar kiparstva i voditelj Galerije kraljice Katarine Kosače Dalibor Nikolić, koji je govorio o značaju izložbe “Stećci- svjetska baština UNESCO-a.
Izložba u Kosači ostaje otvorena tjedan dana.
Podsjećamo kako su BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. srpnja 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu nazvanoj Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.
Fena
