Četvrtu redovitu sjednicu Gradskog vijeća Mostara obilježili su rasprava i kasnije glasovanje o proračunu Grada za 2021. godinu.
Na kraju je s 24 glasa za, četiri protiv i tri suzdržana on i usvojen, a odmah zatim i odluka o njegovu izvršenju. Prije glasovanja brojni vijećnici ulagali su amandmane na proračun, od kojih svi očekivano nisu mogli biti usvojeni.
Ipak, prvi čovjek Grada Mario Kordić u kasnijoj izjavi naveo je kako su amandmani ustvari bili dobre ili fantastične ideje za koje se mora naći novca, pa će se o tomu konkretnije pri izglasavanju rebalansa.
– Usvojili smo proračun koji je prema mome sudu u skladu s trenutnim mogućnostima, a prema zahtjevima i građana i vijećnika. Volio bih da smo mogli ispuniti sve želje, ali jednostavno nismo uspjeli jer smo se prije svega vodili mogućnostima Grada u ovome trenutku. Imamo popriličan iznos novca koji se prebacivao, te smo jasno definirali zadatke i projekte koje je moguće realizirati, kazao je Kordić.
Razvojni proračun
Pohvalno je što je značajan dio uloženih amandmana ugrađen u Proračun, dok se za druge stavke kako je rekao, nisu mogla iznaći sredstva. Ipak…
– Ništa neće biti odbijeno. Gotovo sve će biti prihvaćeno u malo drugačijoj formi, naveo je Kordić.
Ukupni prihodi proračuna Grada Mostara za 2021. planirani su u iznosu od 91.161.151,00 KM. To je, kako je navedeno, za 1.695.150,00 KM više od samoga nacrta. Načelnik Odjela za financije Amer Zubčević govorio je o prijedlogu proračuna te o dijelovima koji su umanjeni ili uvećani. Između ostalog je kazao kako je došlo do uvećanja na gradskim područjima Jug, Jugozapad, Zapad, te na gradskom području Stari grad. Tekući grantovi uvećani su za 300 tisuća, dok je tajništvo gradonačelnika ostalo na istoj razini. U Odjelu za financije i nekretnine došlo je do umanjenja za 300.000 KM na poziciji “izmirenje obveza prema kreditima”, dok je Služba za kulturu “uvećana” za 11.830 KM. Služba za odgoj, obrazovanje i mlade uvećana je za šest milijuna 48 tisuća i 590 KM, a dodana je i nova pozicija vrijedna 100 tisuća maraka za nabavku knjiga za prvašiće.
Povećanja za sport i kulturu iznose milijun maraka, a očekuje se i grant s federalne razine za premijerligaše Zrinjskog i Veleža. Služba za socijalnu i zdravstvenu zaštitu umanjenja je za 15 tisuća KM, a Centar za socijalni rad uvećan je na milijun i 163,300 KM. Grantovi pojedincima iznose 340 tisuća i umanjeni su za 40.000, i to na poziciji “subvencioniranje građana za komunalne usluge”. Služba za zaštitu prava branitelja ostala je na istoj razini, s tim da su udruga i udruženje oboljelih od PTSP-a “umanjeni” za tisuću ipo.
– Pokazali smo da su za Mostar došli bolji dani i da ovo Vijeće ima snagu iz ovoga grada poslati fine poruke. Nadam se da smo opravdali očekivanja građana i da ćemo ih i dalje opravdati. Proračun je razvojni, a socijalni i ostali segmenti pokriveni su u mjeri koliko su dozvoljavali prihodi. 91 milijun KM je iznos Proračuna, uz dosta prenesenih sredstava, rekao je predsjednik Vijeća Salem Marić.
Vijećnik Adil Šuta tjekom sjednice zatražio je pomoć za organizacije Karitas i Merhamet u iznosu od 5.000 KM, na što je glavna savjetnica Radmila Komadina konstatiralat da to ne može biti prihvaćeno, ali i da će se do 30. lipnja tim udrugama pomoći drugim sredstvima kojima se raspolaže. Dio amandmana odnosio se i na pomoć Centru za stara i iznemogla lica, međutim navedeno je kako se amandman ne može prihvatiti jer se ne može iznaći ni dodatnih 25.000 KM za sami centar, kao i da će Gradska uprava imati sluha za pomoć ustanovama koje upadaju u krizu u vremenu pandemije.
Jedan od amandmana odnosio se na manifestaciju “Skokovi sa Starog mosta”. Zatraženo je dodatnih 15.000 KM za samu organizaciju, ali je amandman odbijen uz navode kako će se Skokovi financirati s iznosom od 9.000 KM, te da održavanje s tim novcem neće doći u pitanje. Vijećnici su raspravljali i o sufinanciranju medicinski potpomognute oplodnje, a gradonačelnik Kordić konstatirao je kako je iznos od 30.000 KM premali za ovu stavku.
– Sam postupak košta 10.000 maraka u jednom pokušaju. Potrudit ću se da napravimo pritisak da se izrade adekvatni pravilnici u ministarstvu, najavio je referirajući se na amandman vijećnice Lamije Duranović.
Boška Ćavar (Naša stranka) predložila je da se sredstva za doček Nove Godine usmjere na liječenje pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
– Na grant sredstva nemamo amandmane. Ako to situacija dopusti i ako dočeka doista bude, onda će biti i grant sredstava. Ako pak dočeka ne bude – to će biti nula i s tom stavkom ustvari ne možemo ništa, referirala se i na ovaj amandman pomoćnica gradonačelnika Radmila Komadina.
Ništa od PCR testova za turiste
Raspravljano je i o turizmu, točnije o sufinanciranju PCR testova za turiste, što je bio prijedlog vijećnice Irma Baralija, međutim ni taj amandman nije prihvaćen.
– Ideja Republike Hrvatske o sufinanciraju PCR testova za turiste je simpatična i može pomoći, ali to bi kod nas, siguran sam, bio promašen smjer. Ljudi koji dolaze u BiH ne trebaju negativan PCR test prilikom ulaska u zemlju. U jeku je i masovno cijepljenje, tako da time praktično ništa ne bismo postigli. S marketinške strane, Grad raspolaže s 15.000 KM za te potrebe i to namjeravamo iskoristiti za promociju. Izdvojiti 65.000 maraka za sufinanciranje PCR testova u ovom trenutku nema smisla, rekao je gradonačelnik Kordić.
Najviše amandmana uložili su vijećnici Hrvatske republikanske stranka, čak njih 19. Silvijo Bubalo, između ostaloga, zatražio je da se iz stavke “financiranje parlamentarnih grupa vijećnika Gradskog vijeća”, za što se iz Proračuna izdvaja 521.000 KM preusmjeri za naknadu za novorođenčad u iznosu po 400 KM, zatim za jednokratnu naknadu roditeljima njegovateljima djece invalida koja zahtjeva i cjelodnevnu njegu – u iznosu od 20.000 KM, za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja u iznosu od 20.000 KM, za potporu mladima za startup poduzeća u iznosu od 50.000 KM, te na subvenciju za zapošljavanje osoba s invaliditetom u iznosu od 40.000 KM.
Pred vijećnicima se jučer našla i odluka o proglašavanju javnim dobrom zgrade nekadašnje Željezničke stanice (Ćirina zgrada) u Ulici Ante Starčevića. Na koncu je ona proglašena javnim dobrom, i to glasovima 25 vijećnika, uz tri glasa protiv i četiri suzdržana. Kako je navedeno, Gradsko vijeće je donijelo odluku o proglašenju zgrade javnim dobrom, a nadležne službe trebaju pripremiti dokumente za eksproprijaciju i ostale korake koji slijede. Navedeno je kako će bivši stanari biti adekvatno obeštećeni. Vijećnica Boška Ćavar kazala je da se pribojava da će se ovom dionicom ubuduće voziti brže od 100 kilometara na sat, uz prijedlog da se Ćirina zgrada pretvori u muzej.
Neformalna grupa građana okupljena oko inicijative “Stop nelegalnoj gradnji na Bijelom brijegu” nastavila je s kampanjom protiv bespravne gradnje u svom susjedstvu, pa su vijećnike na stolovima jučer dočekali kalendari s natpisom “Stop nelegalnoj gradnji na Bijelom brijegu”, uz preporuku “Držati na stolu tijekom svake sjednice Gradskog vijeća”. Kako navode iz Inicijative uz kalendare vijećnici su dobili i prikladno pismo u kojem ih se sažeto upoznaje s problematikom nelegalne gradnje na Bijelom brijegu.
