Prosječne cijene po gradovima, koje objavljuje Federalno ministarstvo trgovine, a koje preuzima od Federalnog zavoda za statistiku, kako je navedeno, ne mogu koristiti za međusobnu usporedbu, niti na osnovu njih donositi zaključak da je neki grad skuplji ili jeftiniji od drugog. Međutim, dok se po bh. kavanama raspreda o visokoj politici, o onome što je kazao Dodik, Čović, Izetbegović ili Komšić, litar ulja u pojedinim trgovinama stoji nevjerojatnih skoro četiri marke, točnije 3,80 maraka, a ‘običan, mali čovjek’ ima sve izazovniju, životu računicu – kako preživjeti sa sve višim cijenama uz većinom prosječna i niska primanja, piše Dnevni.ba.
Cijene svakim danom sve više napreduju
Prema posljednjoj analizi potrošačkih cijena Federalnog zavoda za statistiku iz lipnja ove godine, u Federaciji BiH potrošačke cijene su u prosjeku povećane za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Promatrano po odjeljcima Klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: Prijevoz za 1,3 posto, Odjeća i obuća za 0,8 posto, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,7 posto, Restorani i hoteli za 0,2 posto i Zdravstvo i Rekreacija i kultura za po 0,1 posto.
Cijene su pale u odjeljcima: Hrana i bezalkoholna pića za 0,2 posto i Alkoholna pića i duhan, Komunikacije i Ostala dobra i usluge za po 0,1 posto.
U ostalim odjeljcima cijene se u prosjeku nisu mijenjale.
U lipnju 2021. u odnosu na lipanj 2020., cijene su povećane za 1,8 posto (godišnja inflacija) i to je za sada najviša inflacija ove godine.
Analiza od početka godine pokazuju: Potrošačke cijene u svibnju ove godine su pale za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. No, u svibnju 2021. u odnosu na svibanj 2020., cijene su porasle za 1,7 posto. Također, i u travnju cijene su u prosjeku više za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, a travanj 2021., u odnosu na travanj 2020., skuplji je za jedan posto. U ožujku ove godine cijene su više za 0,8 posto i veljači za 0,5 posto,, a u siječnju za 0,3 posto.
MN: Životari se
Iako su vlade Federacije i Republike Srpske tijekom trajanja vanrednih, pandemijskih mjera donijele odluke o zabrani poskupljenja osnovnih životnih namirnica i higijenskih potrepština i vraćanju cijena koje su vrijedile u ožujku 2020., stalni prigovori dobavljača koji su se tužili na visoke nabavne cijene, uskoro su urodile plodom. Tako su obje entitetske vlade, donijele odluke o ograničenju marži, razlike između nabavne i prodajne cijene, čime su prethodne odluke prestale vrijediti. Tim više, u RS-u su početkom lipnja ukinuli odluku o ograničavanju marži. Međutim, statistika je puno bolje zvuči nego puko stanje – prema podatcima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća za svibanj iznosila je 981 marka, dok je sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec lipanj 2021., iznosi 2.042,34 maraka i za 21,72 marke je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Kako s jednom prosječnom plaćom živi, primjerice, četveročlana obitelj, suprug, supruga i dvoje djece, samo oni znaju.
Možda najbolji pokazatelj o tome kako se živi u BiH govori podatak Federalnog zavoda MIO/PIO od lipnja ove godine: čak 425.256 umirovljenika (od njih ukupno 425.962) prima prosječnu mirovinu u iznosu od 429,16 maraka, s tim da najniža mirovina iznosi 382,18 maraka, zajamčena 478,91 maraka, dok najviša mirovina iznosi 2.174,48 maraka.
MN: Pandemija je ‘kriva za sve’?
Federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović već u ožujku ove godine rekao je da je ‘problem povećanja cijena prvenstveno posljedica vanjskog faktora i posljedica pandemije COVID 19’.
– BiH nema dovoljno domaćih sirovina i većinu svojih potreba za ovim proizvodima zadovoljava iz uvoza. Potpuno je razumljivo da je u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na zemlje koja posjeduju vlastite sirovine i proizvodnju. Pa tako, uvoz ulja je uglavnom iz Mađarske i Srbije. U tom pogledu bitno je naglasiti da je sjeme uljarica (suncokreta, soje i uljane repice) burzanska roba, a aktuelna cijena uljarica na burzama se nalazi na višegodišnjem rekordno visokoj razini, a što se u potpunosti odrazilo na rast cijena jestivog ulja u BiH i u cijeloj regiji, odnosno u svijetu. Također i šećer koji se uglavnom uvozi od početka ove godine skuplji je u nabavi za 40 KM po toni. Pšenica dolazi uglavnom iz Hrvatske, Srbije i Mađarske i krajem prošle godine cijena po toni je bila od 160 do 170 eura u ovisnosti od glutenaže, a sada je oko 220 eura. Slijedom navedenog, očito je da je došlo do velikog povećanja uvoznih sirovina i samim tim i predmetnih gotovih proizvoda, rekao je Vujanović.
Ali poskupljenjima tu zasigurno nije kraj. I najveći proizvođači hrane na svijetu poput Nestle-a upozoravaju da bi cijene prehrambenih proizvoda mogle biti još više jer su troškovi proizvodnje i transporta sve skuplji. Poručili su da će morati povisiti cijene zbog skupljih troškova u drugoj polovici ove godine.
– Inflacija praktično već nekoliko godina nije postojala, a zatim se naglo pojavila. To nas je izravno pogodilo, izjavio je izvršni direktor Nestlea Mark Schneider. Ali, on vjeruje da je inflacija prolazna. No, CNN već postavlja veliko pitanje je li nestašica i poskupljenje resursa potrebnih za proizvodnju privremena ili je pandemija prouzročila dugoročni rast cijena, a što bi za posljedicu moglo imati novu eru inflacije.
Očito je da možda najteže tek dolazi, dok građani BiH, zemljom vrlo bogatih resursa za proizvodnju hrane, a koji pred skoro samouništenjem, sa zebnjom čekaju svaki sljedeći mjesec. Istodobno, političare koji određuju njihovu sudbinu, i bez prevelikog rada mjesečno ubiru i do 10 tisuća maraka plaća i svakojakih naknada, život običnog čovjeka previše ne zanima i u najvišoj krizi priskrbljuju im najviše zabave. ‘Kruha i igara’, rekli bi neki, dok se drugi ne slažu – zaključavaju kuće i stanove, poljube prag i odlaze u svijet trbuhom za kruhom.
