Mirovine u Njemačkoj će se u narednoj godini povećati. Prema službenoj procjeni, mirovine u zapadnoj Njemačkoj u srpnju 2022.godine porast će za 5,2 posto, što je najveće povećanje u posljednjih 40 godina.
Prema sadašnjim izračunima, rast mirovina na istoku bi trebao iznositi 5,9 posto, odnosno trebao bi biti nešto viši nego u zapadnoj Njemačkoj. To proizlazi iz nacrta izvješća o mirovinskom osiguranju 2021., javlja Finanzen.net.
Za umirovljenika s mirovinom od 1.000 eura to bi značilo povećanje mirovine na 1.052 eura na zapadu i povećanje na 1.059 eura na istoku Njemačke. Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung Bund) je te brojke potvrdilo, ali su istaknuli kako konačni izračun neće biti dostupan do ožujka sljedeće godine.
Korona kriza je utjecala na mirovone 2020. godine
U tom smislu neizvjesnosti su malo veće nego inače, posebno s obzirom na korona krizu.
– Odstupanje od jednog postotnog boda ili više je sasvim moguće – rekao je Alexander Gunkel iz Uprave Njemačkog mirovinskog osiguranja.
Pitanje hoće li se i koliko povećati mirovine temelji se na kretanju plaća u prethodnoj godini. Tako je u tekućoj godini bio nulti krug za umirovljenike jer je korona kriza pogodila mirovine u cijelosti.
– U 2022. godini bit će vidljivo da su mirovine već počele rasti. Izgledi su dobri i za 2023. godinu. U ovom trenutku mnogi istraživači pretpostavljaju da će gospodarstvo u Njemačkoj tada snažno rasti – rekao je Gunkel.
Naglo povećanje mirovina također bi trebalo oživjeti raspravu o obustavi tzv. faktora sustizanja. Zahvaljujući zaštitnoj klauzuli, ne postoji mogućnost smanjenja mirovina. Tako je, primjerice, bilo i u tekućoj godini. Za umirovljenike je postojao nulti krug, ali mirovina nije bila smanjena. Izvorno je postojao faktor sustizanja koji bi omogućio da sljedeće povećanje mirovine bude niže.
Međutim, velika koalicija je suspendirala ovaj faktor sustizanja. U idućim godinama, međutim, moglo bi doći i do nižih povećanja i nula krugova, prema podatcima iz mirovonskog osiguranja.
– S povećanjem iznosa mirovina, riječ je o valnom kretanju koje se mora razmatrati kroz nekoliko godina, rekla je Anja Piel iz Uprave Njemačkog mirovinskog osiguranja.
Doprinos za mirovinsko osiguranje u početku će ostati stabilan. Očekuje se da će se stopa doprinosa od 18,6 posto zadržati do 2023., a zatim će se povećati na 19,7 posto do 2025. godine – rekla je Piel.
No, Piel je priznala kako će se mirovine uskoro morati više nositi s izazovima koje donose demografske promjene.
– Unatoč tome, naravno, ne treba zanemariti da će, unatoč reformama posljednjih godina, dugoročno na svakih 100 obveznika biti više umirovljenika. Stoga će se stopa doprinosa morati povećati – rekla je Piel.
Ekonomisti poput Axela Börsch-Supana s Instituta Max Planck za socijalno pravo i socijalnu politiku u Münchenu upozoravaju da politika sada mora osigurati da se u budućnosti postavi smjer za stabilne mirovine.
– Čeka nas financijski šok u zakonskom mirovinskom osiguranju od 2025. godine – više puta je upozoravao Börsch-Supan.
Prema njegovom mišljenju, tema dobi za umirovljenje ne bi e trebala izostaviti iz reformskih odluka.
– To se ionako trenutno povećava zbog uvođenja mirovine na 67 godina. Za razdoblje od 2030. nadalje odlazak u mirovinu bi se trebao vezati uz povećanje očekivanog životnog vijeka. Moto bi trebao biti: Kad ljudi ostare, dio bi vremena morali raditi – rekao je Börsch-Supan.
