Građani nemaju uvida u trošenje javnih sredstava i rad javnih poduzeća. Iako je to zakonska obaveza, mnoga javna poduzeća nisu učinila javno dostupnim ove informacije čime su prekršile zakon.
Većina javnih poduzeća u nadležnosti entiteta i županija ne objavljuju podatke o svom poslovanju. Od 137 javnih poduzeća koliko ih ukupno ima u nadležnosti deset županija i dva entiteta, 32 javna poduzeća uopće i nemaju aktivnu web stranicu, tako da javnosti ne samo da nisu dostupni podaci o organizacijskoj strukturi ili financijski pokazatelji, nego čak ni opće informacije o pojedinim javnim poduzećima.
Neprihvatljivo je da građani i građanke čijim se novcem financira rad javnih poduzeća nemaju uvid kako se njihov novac troši, a koje bi se najviše trebale izdvajati za javne usluge i potrebe od javnog interesa.
Da je građanima nepoznato kako se troši javni novac, ukazuje i činjenica da u Republici Srpskoj od 2010. do 2018. godine, za 39 od ukupno 48 javnih poduzeća u nadležnosti ovog entiteta, nije dostupan nijedan izvještaj o poslovanju, a Zakon o javnim poduzećima u RS navodi da su javna poduzeća dužna informacije o svojoj financijskoj i organizacijskoj strukturi učiniti dostupnim građanima na web stranici poduzeća ili na drugi adekvatan način, a imajući u vidu kaznene odredbe navedenog zakona, ukoliko se ne izvršavaju navedene obaveze, za javna poduzeća je predviđena novčana kazna u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM.
Slična situacija je i sa javnim poduzećima u nadležnosti Federacije BiH. U ovom slučaju, ukoliko građani žele vidjeti kako javna poduzeća troše novac, to neće moći uraditi za 36 od 48 javnih poduzeća u nadležnosti FBiH koja nemaju javno dostupnih izvještaja putem bilo kojeg izvora.
Također, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim poduzećima u FBiH iz 2012. godine navedeno je i da su javna poduzeća u FBiH dužna da informacije o svojoj organizacijskoj strukturi i financijskom poslovanju učine dostupnim građanima putem web stranice javnog poduzeća.
Razlika u zakonima koji reguliraju rad javnih poduzeća u dva entiteta je ta što Zakon o javnim poduzećima FBiH kaznenim odredbama ne propisuje novčanu kaznu ukoliko javna poduzeća ne objavljuju podatke o svom poslovanju.
Kada su u pitanju županijska poduzeća u FBiH na koja se primjenjuje isti Zakon, njih 20 od 41 nema dostupnih izvještaja poslovanju u periodu od 2010. do 2018. godine.
Sveukupno promatrajući dostupnost godišnjih izvještaja o radu za 137 javnih poduzeća, 83 % njih nije dostupno javnosti, odnosno 1020 od 1233 izvještaja koji su trebali biti objavljeni, što ukazuje na veliku količinu informacija o poslovanju javnih poduzeća koje su izuzete od javnosti.
Od 213 dostupnih izvještaja, tek 88 njih je dostupno na web stranicama javnih poduzeća, dok je preostali broj uglavnom dostupan na stranicama parlamenata, skupština ili vlada.
Uzimajući u obzir podatak da u Bosni i Hercegovini postoji preko 550 javnih poduzeća, i da je većina njih u nadležnosti općina i gradova, pretpostavka je da je broj poduzeća koji krše odredbe zakona o objavljivanju informacija o svome poslovanju daleko veći, naročito uzimajući u obzir podatak da 50 % svih javnih poduzeća u nadležnosti svih nivoa u BiH nema dostupnu web stranicu.
Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju nedopustivim bilo koje kršenje zakona, a posebno kada se događa od strane javnih institucija, poduzeća, odnosno onih koji troše javni novac, sa kojim treba postupati posebno odgovorno i u interesu građana. Neophodno je da se čim prije objave informacije i zaustavi kršenje zakona ili da se za to snose posljedice, kao u slučajevima kršenja zakona od strane privatnih poduzeća, stoji u priopćenju.
OTPOR.Media
